Maraton lađa
Maraton lađa je amatersko sportsko natjecanje u utrci lađa, tradicionalnih autohtonih plovila u dolini Neretve. Održava se jednom godišnje, druge subote u kolovozu, na relaciji dugoj 22 500 metara. Održava se pod pokroviteljstvom predsjednika Republike u organizaciji Udruge lađara Neretve.
Po gledanosti, Maraton lađa jedan je od najvećih događaja Hrvatskoj, a ujedno i turistički spektakl i atrakcija. Uživo ga gleda nekoliko desetaka tisuća gledatelja na cijeloj ruti. Svakako najdojmljiviji i najatraktivniji trenutak je start u Metkoviću. Tada oko 300 veslača u tridesetak lađa, gusto zbijenih, uz tutnjavu bubnjeva nezadrživo kreće prema dalekom cilju u Pločama. Iako je cilj daleko i ruta naporna, na startu sve ekipe zaveslaju kao da je cilj 100 metara dalje, te u istom ritmu voze cijelom rutom.
Start Maratona lađa je kod mosta u Metkoviću, te dalje nizvodno rijekom Neretvom kroz Opuzen do Ploča. Posadu lađe čine: 10 veslača, bubnjar i parićar (kormilar). Tijekom natjecanja dozvoljena je zamjena (do) 6 novih veslača u Opuzenu, tako da ekipa broji minimalno 12, a maksimalno 18 natjecatelja. Mogu učestvovati svi koji žele (muškarci, žene, djeca).
Lađa mora biti tradicionalnog oblika i prema dimenzijama propisanih pravilnikom s točno utvrđenim brojem i dimenzijama lukoća (rebara). Trup lađe mora biti od drveta, s točno određenom debljinom daske.
Vesla su tradicionalnog oblika, od drveta kao i parić (kormilo) koje je oblika dužeg vesla. Veslači sjede raspoređeni na rubu obje strane lađe, s tim da im noga ne smije prelaziti preko lađe (može biti ispružena po rubu). Zamjene se vrše na za to predviđenom mjestu kod rive u Opuzenu. Bubnjar se nalazi na provi ili sredini lađe i može zamijeniti bilo kojeg veslača po potrebi tijekom utrke. Tijekom utrke dozvoljena je međusobna zamjena u lađi.
Pobjednička ekipa dobiva zlatne medalje, prijelazni pobjednički štit kneza Domagoja težak 27 kilograma i manji štit u trajno vlasništvo, te novčanu nagradu. Drugoplasirana i trećeplasirana ekipa dobivaju medalje, te manje štitove u trajno vlasništvo kao i novčane nagrade. O nagradnom fondu za ostale ekipe odluku donosi organizator.
Iako je prvotna ideja bila da na Maratonu lađa mogu učestvovati samo oni koji su rođeni u dolini Neretve, te potomci naših iseljenika iz ovih krajeva, radi popularizacije ovog velikog natjecanja, od 2005. godine dozvoljen je nastup svima koji to žele. Do sada su nastupile dvije posade Hrvata iz inozemstva: potomci naših iseljenika iz Australije (2000. i 2001. g.), te ekipa hrvatske manjine u Italiji iz pokrajine Molise (čiji su preci iz Neretve). Najstarija gusarska družina koja je "gusarila" lađom prije 30-ak godina su Domagojevi gusari iz Vida u čijem je vlasništvu najstarija ploveća lađa sagrađena 1895. godine i u kojoj su sudjelovali na Maratonu lađa 2000. godine. Iste te godine prvi put je nastupila i mješovita muško/ženska posada lađe Žabe i komari, koja je veliki uspjeh polučila samim dolaskom na cilj u Pločama, a kao zanimljivost stoji i podatak da oni drže "rekord" najduže odveslanog maratona - 4h 02'. Najuspješnija momčad u povijesti maratona lađa do 2006. godine je Udruga za očuvanje tradicijskih vrijednosti iz Rogotina, koja je osvojila čak 4 prva mjesta, a u svakom je sudjelovanju, izuzev 2002. godine, kada je bila diskvalificirana, osvojila jedno od prva tri mjesta. Svoje mjesto neospornoga šampiona momčad Rogotina potvrdila je 2006. i 2007. godine kada je upisala 5. i 6. pobjedu, odnosno drugu i treću otkako sve momčadi voze u istim lađama
