Kupovina na internetu se udvostručila
Jutarnji.hr 11.05.2009 08:05
Oni koji vole guglati, sve o internet trgovini mogu doznati - na internetu. Je li trgovac registriran, kakva su iskustva drugih kupaca, na koji način zaštititi podatke, koliko i za što treba platiti carinu
Voditeljica Barbara Radulović ne skriva oduševljenje svojim omiljenim “virtualnim buvljakom”, popularnim svjetskim internetskim portalom e-bay:
- Ovaj način kupovine definitivno treba isprobati! Oni koji još nisu, ne znaju što propuštaju - toliko sam već dosad uštedjela. Dugo sam slušala kako moje prijateljice kupuju preko neta, a sama sam se na to odvažila prije četiri-pet mjeseci. Najviše me privukla činjenica da je moguće kupiti dobru robu po 50 posto nižoj cijeni, a to što kupuješ zapravo je novo - priča novopečena internetska šopingholičarka Barbara. Upozorava da se prije odluke o on-line kupovini treba dobro informirati; ona je tako saznala za svjetski servis PrePay. On omogućuje korisniku da se broj kartice upiše samo jednom i da podaci ostanu dobro zaštićeni. Dakle, svoj broj kartice ne morate nakon toga upisivati više nikome jer većina internetskih trgovaca preferira ovaj način plaćanja, pojašnjava Barbara.
- Najvažnije je da ne budemo lijeni: prije kupovine najbolje je dobro proučiti stranicu s koje kupuješ. Također, na e-bayu postoje prodavači i svaki je ‘ocijenjen’, odnosno, kupci poput mene opisuju svoja iskustva s prodavačima pa do sada nisam imala niti jedno negativno iskustvo. Komunikacija između pošiljatelja i primatelja je odlična i, ako dođe do bilo kakve greške, ona se vrlo lako riješi. Kada jednom počneš kupovati, treba samo dobro pripaziti da se ne ‘zakvačiš’ - otkriva Barbara Radulović, kojoj zasad uspijeva on-line kupovinu držati pod kontrolom iako u njoj istinski uživa. Dodaje da ukupno, na svu naručenu robu u posljednjih četiri-pet mjeseci, nije potrošila više od tisuću kuna.
Odjeća ‘na klik’
Šoping iz snova klikom miša na željeni proizvod s web stanice neke trgovine u zemlji ili inozemstvu i među našim građanima postaje sve popularniji. Tu činjenicu uočavaju i u Hrvatskoj pošti. Navode da je istraživanje svjetskog poštanskog tržišta ukazalo na veći opseg “paketnog prometa”, koji su oni uočili u praksi.
- Iz istraživanja koje je provela Svjetska poštanska unija može se iščitati veće povećanje opsega paketnog prometa zahvaljujući upravo e-commerceu (e-trgovini), odnosno rastu on-line prodaje - navodi Ana Marija Domorad iz Službe za odnose s javnošću Hrvatske pošte.
Mnogi su prevladali strah da će netko zloupotrijebiti njihove podatke, broj kartice ili isporučiti krivi, oštećeni proizvod te otkrili mnoge prednosti kupovanja on-line. Koliko građani Hrvatske troše na internetsku kupovinu? U odnosu na 9 kuna koliko se u Hrvatskoj po glavi stanovnika trošilo na on-line kupovine prije 2002. godine, povećanje na 93 kune u 2007. godini pokazuje velik rast popularnosti.
Zamijećeno je najmanje sedmerostruko povećanje elektroničke trgovine unutar zemlje (dakle, preko hrvatskih internetskih šoping portala) u radoblju od 2002. do 2007. godine, pokazali su podaci Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, s time da je u sektoru građana (dakle, bez narudžbi tvrtki), on-line trgovina prema godišnjoj stopi rasta rasla 59,9 posto.
Građani se još manje susprežu kad se radi o narudžbama preko stranih on-line trgovina: u razdoblju od siječnja do travnja 2008. godine, u usporedbi s istim razdobljem godinu prije, naručivanje preko interneta iz inozemstva poraslo je za čak 110 posto! Carinska uprava ovaj je podatak uočila praćenjem broja ispostavljenih poštansko-carinskih deklaracija na Carinskoj ispostavi Pošta Zagreb.
- Utvrđeno je povećanje od 30 posto ispostavljenih poštansko-carinskih deklaracija u ovoj godini u odnosu na 2008. - objasnila je glasnogovornica Carinske uprave Sanja Crnković, koja dodaje i da se povećao broj artikala, odnosno, građani ne kupuju uglavnom CD-e, DVD-e, knjige i slično, kao dosad, nego i odjeću, obuću, kozmetiku, satove...
Nove trendove u on-line kupovanju unutar zemlje primjećuju i u Ministarstvu gospodarstva; prema njihovim studijama, građani i dalje najviše troše na putne i turističke agencije. No, zamijećen je i znatan rast kupovine razne elektroničke opreme, a građani su “otkrili” i on-line cvjećarnice, trgovine obućom i odjećom, dječjom opremom, mješovitom robom, zdravom hranom, pa i sex-shopove, web kioske, on-line aukcije, kupovanje CD-a, suvenirnice...
- Poduzeća koja su uključena u studiju ostvarila su rast on-line prometa brži od prosjeka, dosežući iznos od 71,62 milijuna kuna u 2007. godini - navode iz Odjela za odnose s javnošću i informiranje Ministarstva gospodarstva.
Stvari za smiješnu lovu
Mnoge domaće trgovine bez on-line ponude, a posebice zastupnici robe iz inozemstva, za sada imaju sreće jer je samo nevelik broj građana shvatio da isti proizvod kupovinom on-line u zemlji i inozemstvu mogu dobiti za mnogo manje novca čak i kada plate carinu i poštarinu.
Upravo takva iskustva ima i Barbara Radulović. Imati toliko “super stvari za smiješnu lovu”, glavni je razlog što kupuje preko interneta, ističe Barbara, jer gotovo svaka žena sanja upravo o tome, da može kupovati, a da ne potroši previše novca. Baš zato, dodaje, nema naviku kupovati u on-line dućanima velikih robnih marki, s obzirom na to da je cijena najčešće jednaka kao u dućanu. No, ako želi pogledati što nudi neka robna marka, tada pristup ponovno ima direktno s e-baya, pojašnjava.
- Često se, kada hodam gradom i gledam neke proizvode koje sam nabavila preko neta po nižoj cijeni, samo zadovoljno smješkam. Kupila sam nekoliko cipela i tenisica, primjerice, cipele koje su mi preko britanskog e-baya stigle iz Tajlanda, u Zagrebu bih te iste platila čak 300 kuna više! Često kupujem i second hand robu, ali odjeću poput jakni radije najprije isprobam u trgovini pa tako kupim nego da je naručim naslijepo. No, gušt je kada, umjesto da hodaš “do besvijesti”, ugodno sjedneš, istražuješ ponudu, proučavaš, osluškuješ - opisuje Barbara Radulović.
Barbara za sada ne kupuje u domaćim web shopovima jer preko interneta nabavlja robu koju ne može nabaviti u Hrvatskoj. No, i ta se priča u našoj zemlji polako mijenja. Primjer jednog takvog šoping osvježenja domaće on-line kupovine prva je domaća internetska stranica s “private sale” konceptom, odnosno mogućnošću kupovine brendiranih krpica i po 70 posto nižim cijenama. Riječ je o projektu Fashion.hr-a, na kojem članovi (registrirani korisnici) mogu kupovati ekskluzivne dizajnerske brendove.
- Hrvatski ‘private sale’ u ponudi već ima neke od najpoznatijih svjetskih brendova, poput licencirane odjeće i modnih dodataka linija Emporio Armani, D&G, GF Ferre, Gucci, Just Cavalli, M Missoni, Versace, Furla ili Valentino, ali i urbanih brendova kao što su Diesel, Miss Sixty, Lacoste, Guess ili Moschino, a već od jeseni će se u njihovoj paleti naći i komadi poznatih hrvatskih dizajnera. Suradnja se ostvaruje preko iskusnih talijanskih distributera koje su modne kuće ovlastile za distribuciju, a u planu je i daljnje proširenje dobavnih pravaca - otkriva Vinko Kale, direktor marketinga Fashion.hr-a.
Privatna rasprodaja
Naime, kako pojašnjava Kale, ovakvim konceptom prodaje moguće je svakodnevno imati akcije na određenu robu u trajanju od nekoliko sati.
- Upravo je brzina i lakoća takvog oblika komuniciranja i predstavljanja proizvoda omogućila strelovit razvoj takvih on-line trgovina u zapadnim zemljama. Najveći ‘boom’ među njima, ujedno novi procvat, doživjela je modna industrija.
Zanimljivo je napomenuti da sve veći broj dizajnera podržava i prodaje svoje kolekcije putem private sale on-line dućana, dok se na
www.ps.fashion.hr stranicu u samo nekoliko tjedana već registriralo više od 10000 ljudi.
Zbog glasina o (ne)plaćanju carine spore se građani i Carinska uprava
Bez obzira na povećanje on-line kupovine, kao i na činjenicu da dio građana na ovaj način kupuje godinama, nedoumice o plaćanju/neplaćanju carine na robu koja se naručuje izvana pretvorile su se u urbane legende.
Najveća je zabluda da se na robu koja ne prelazi vrijednost od 300 kuna naručenu iz inozemstva od pravne osobe ne mora platiti carinska pristojba. Glasnogovornica Carinske uprave Sanja Crnković ističe da se ta odredba zakona, odnosno carinska povlastica primjenjuje isključivo u dva slučaja. Prvo, roba mora biti nekomercijalna i fizička je osoba mora slati drugoj fizičkoj osobi (što nije slučaj s robom koju kupimo na nekoj internetskoj šoping stranici). Pojednostavljeno, neće se morati platiti carinu na Diorovu maskaru (ako je njezina cijena niža od 300 kuna) koju, recimo, teta iz Irske šalje svojoj nećakinji u Hrvatskoj. Pritom treba imati na umu iznimke, koje, eto, postoje gotovo u svemu. Naime, osim što besplatna pošiljka tete Jele mora biti u vrijednosti do 300 kuna, treba pripaziti da, primjerice, parfemska bočica ili toaletna voda nije veća od 25 mililitara.
- Ovu povlasticu treba razlikovati od povlastice u putničkom prometu, koja dopušta oslobođenje od plaćanja uvoznih davanja na nekomercijalnu robu do vrijednosti od 300 kuna neovisno o tome je li roba dar ili je kupljena, odnosno je li prodavatelj fizička ili pravna osoba - opisuje glasnogovornica Crnković drugi slučaj u kojem se primjenjuje carinska povlastica. Ako nekome dosad nije naplaćena carina za predmete koji su koštali više od 300 kuna, riječ je o pukoj sreći, ne o primjenjivanju članka 187. Carinskog zakona.
Dakle, bez obzira što smo kupili, radilo se o tenisicama za 10 funti ili majici za 2 eura, i unatoč tome što smo to kupili za osobne potrebe, plaćamo carinu i PDV.
Ne treba zaboraviti na cijenu poštarine, koja se obračunava prema Cjeniku poštanskih usluga (možete ga pronaći na službenoj stranici Hrvatske pošte). Prije kupovine najbolje je unaprijed napraviti kalkulaciju.
Raspitajte se unaprijed koji web shopovi “refundiraju” plaćenu carinu te na koji način to možete ostvariti jer to može biti znatna ušteda.
