razne zanimljivosti

[trucker]

'Čarobno ogledalo' za kupaonicu

Velik broj ljudi tijekom jutarnjeg rituala u kupaonici voli slušati glazbu ili vijesti na radiju. Mnogi čak imaju i televizor u kupaonici. No, u Italiji su otišli korak u budućnost.

Napravili su ogledalo koje u sebi ima ekran osjetljiv na dodir, a kojim se upravlja ugrađenim radiom, satom i barometrom.

Zanimljivo je da na ovo 'čarobno ogledalo' možete priključiti i omiljeni MP3 player, te dok perete zube ujutro slušati najdražu pjesmu.


Ogledalo po kojem ćete htjeti prljati prstima

[vatrogasac]

VERONA, Vjenčanje na balkonu Shekasperaove Julije u Veroni zvuči romatično, a sada je i moguće. Gradske vlasti pronašle su način kako kapitalizovati priču o najpoznatijem paru na svijetu, a sve što vam je potrebno kako bi izrekli ‘DA’ je 900 evra.
Izricanje sudbonosnog ‘Da’ na poznatom balkonu košta 700 evra za stanovnike Evropske unije. Ostali, moraju izdvojiti 900 evra za obećanje vječne ljubavi.
 Verona je otvorila balkon na kojem je Shakespearova Julija čeznula za svojim Romeom. Od juče svi koji žele mogu se vjenčati na mjestu hodočašća ljubavnika iz cijeloga svijeta.
Tu priliku prvi su iskoristili italijanski nogometaš Luca Ceccarelli i njegova odabranica Irene Lamforti koji se nadaju da će im vjenčanje na ovom posebnom mjestu donijeti mnogo sreće.
Palača iz 13. vijeka obitelji Capello do sada je služila parovima za ispisivanje ljubavnih poruka po zidovima. Vjerovali su da bi im to moglo donijeti sreću u ljubavi.
‘Verona je prekrasan grad. To je grad ljubavi. Vjenčanje ovdje jamči vječnu ljubav kao što je bila ona Romea i Julije. Julijin završetak nije bio sretan, ali brak sklopljen na ovom mjestu sigurno će imati prekrasan kraj’, rekao je gradonačelnik Flavio Todi.
No sreća nije uvijek jeftina. Iako obična dozvola za vjenčanje u Italiji košta oko 45 evra, za dozvolu u Veroni Evropljani će izdvojiti 700 evra, a svi oni koji nisu dio Evropske unije to će zadovoljstvo platiti 900 evra. Uz tu cijenu završetak mora biti sretan.

[vatrogasac]

VELENJE,   U Gorenju su odlučili da u junu i julu kupcima njenih aparata za domaćinstvo pokloni 500 kilovat-časova električne energije.
Gorenje iz Velenja akciju sprovodi zajedno s trgovcem električne energije i domaćim elektro-distributerom kompanijom Gen-1, a važi samo za kupce velikih kućnih aparata.

Poklonjena struja trebalo bi da bude dovoljna za dvogodišnji rad prosječnog frižidera, zamrzivača, šporeta ili mašine za pranje veša marke Gorenje.

Slovenačko preduzeće u saopštenju podsjeća na važnost zaštite životne sredine upotrebom energetski štedljivih aparata, a njegov energetski poklon bi trebalo potrošačima da omogući da im se investicija u novi, štedljiviji aparat što prije povrati.

Na navedenu reklamnu akciju Gorenje se odlučilo kako bi se ublažile posljedice finansijske krize koja nesumnjivo utiče i na broj zaposlenih radnika i prodaju njenih robnih marki.

Industrja bijele tehnike ne navodi da li se pomenuta akcija odnosi samo na kupce na teritoriji Slovenije.

[vatrogasac]

VELINGTON,  Predstavništvo “Micubišija” na Novom Zelandu svjetskoj ekonomskoj krizi se suprotstavlja tako što svakom kupcu modela s pogonom na sva četiri točka daje kozu.
Umjesto koze kupac može da dobije i dodatke za automobil u vrijednosti od 360 evra.

Tokom ove promotivne akcije, koja će trajati do avgusta 2009, svako ko kupi Triton L200 dobiće kozu na poklon.

Po riječima Pitera Vilkinsa, generalnog direktora prodaje i marketinga ove japanske kompanije, poljoprivredni sekor drži ključ rješenja ekonomske krize koja pritiska zemlju.

Koze će poboljšati poljoprivrednu proizvodnju, tvrdi on, dodajući da se ove životinje efikasno bore protiv korova i ne predstavljaju nikakvu opasnost u vidu gripa koji bi mogao negativno da utiče na turizam.

Ukoliko, međutim, kupca ne interesuje da dobije kozu, Micubiši nudi u zamjenu “specijalni paket” koji podrazumjeva produženje garancije na dodatnih pet godina, petogodišnji tehnički pregled, plaćene putarine za 5.000 kilometara i dodatke za automobil u vrijednosti od 360 evra.

[vatrogasac]

ZRENJANIN, Zrenjaninski proizvođač kozmetike Luksol saopštio je danas da je ponovo počeo da proizvodi sapun od prirodnih sastojaka “maršal”, koji je tokom prošlog vijeka koristio Josip Broz Tito.
Sapun “maršal” bi tokom narednih dana trebalo da počne da se prodaje u Srbiji po cijeni od 500 dinara po komadu.
Do sada je proizvedeno oko 500 sapuna, a u Luksolu kažu da se još ne zna kolika će biti godišnja proizvodnja tog sapuna jer se vode razgovori o izvozu na tržište bivše SFRJ.
Direktorka razvoja Luksola Branka Mihajlović kazala je novinarima da se za proizvodnju sapuna “maršal” koriste samo prirodne sirovine.
“Ovaj proizvod izdvaja se posebnom mirisnom notom, a kao sirovine koriste se limun, sandalovina, ulje kleke i brojne druge sirovine među kojima je i bagremov med”, rekla je ona.
Kako je naglasila, oko godinu dana radilo se na usavršavanju stare sačuvane recepture koja je prilagođena današnjim standardima, a obnovljene su i mašine u posebnom pogonu Luksola.

[trucker]

Autobusna postaja kakvu možemo samo sanjati


Massachusettski Institut of Technology predstavio je svijetu najbolju autobusnu postaju o kakvoj mi možemo samo sanjati.

Remekdjelo arhitekture i inženjerstva napravljeno je u suradnji sa stručnjacima za promet i gradskim vlastima Firence i trebao bi se naći na ulicama tog talijanskog grada u dogledno vrijeme.

Postaja, odnosno čekaonica u potpunosti je napravljena od stakla, čelika i kamena, sa ekranima osjetljivima na dodir i različitim interaktivnim tehnologijama.

Putnici će tako moći isplanirati svoje putovanje autobusom dok ga čekaju koristeći interaktivnu kartu, surfati internetom, vidjeti uživo razine onečišćenja u gradu te pomoću svog mobilnog telefona preuzeti red vožnje autobusne linije.

Postaja će, ovisno o udaljenosti autobusa mijenjati intenzitet svog osvjetljenja te će tako putnici točno moći procijeniti kada će autobus stići na odredište.

"EyeStop će u potpunosti promijeniti iskustvo urbanog putovanja", ističe Carlo Ratti, voditelj laboratorija na MIT-u. "Biti će dovoljan dodir prsta i putnik će znati najkraću rutu do svoje destinacije ili poziciju svih autobusa u gradu".

Osim što će prikazivati informacije vezane uz autobusne linije i gradski prijevoz, postaja će se napajati sunčevom energijom i prikupljati informacije iz okoliša poput temperature, vlažnosti zraka ili atmosferskog tlaka.

Jedino pitanje koje se postavlja nakon što smo vidjeli ovakvu postaju je kako će se u Firenci boriti protiv vandalizma. Možda to jednostavno ne postoji u tom talijanskom gradu.

[vatrogasac]

"Palm pre" konačno u prodaji
 08.06.2009 20:07
 
 


Dugo očekivani "Palmov" pametni telefon "pre", u ovom trenutku možda i najozbiljnija konkurencija "ajfonu" (iPhone), napokon se našao u prodaji. Na žalost, samo u SAD.



"Palm pre" se proteklog vikenda pojavio u okrilju američkog telekoma "Sprint", kao i u prodavnicama "Best baj" (Buy), "Radio šek" (Shack) i "Val-Mart" (Wal), po ceni od 199 dolara, uz koju ide i dvogodišnja pretplata. "Sprint" nudi i uređaj bez pretplate po ceni od 549,99 dolara. Što se tiče dostupnosti i cene u Evropi, zvaničnih informacija još nema.

Ako ste zaboravili čemu toliko zanimanje za ovaj uređaj, ponavljamo njegove karakteristike. "Palm pre" ima 3,1-inčni ekran osetljiv na dodir, rezolucije 480 puta 320 piksela, kliznu "kverti" (QWERTY) tastaturu, WiFi, USB (putem MicroUSB priključka), "blutut" (Bluetooth) i HSDPA povezivost, kameru rezolucije tri megapiksela, 3,5-milimetarski konektor za slušalice, osam gigabajta ugrađene memorije, podršku za MMS, kao i senzore koji osvetljavaju ekran u uslovima slabog svetla ili ga gase kada približite uređaj uhu.

Prve recenzije "prea" istakle su i neke nedostatke i nedorađenosti u operativnom sistemu "VebOS" (WebOS) koji pokreće ovaj uređaj, ali je ukupni utisak uglavnom pozitivan. Da li je "pre" stvarno pretnja "ajfonu", videćemo kad se pojave prvi podaci o prodaji, a vrlo je bitno i zanimanje razvojnih programera, kao i broj i kvalitet dodatnih aplikacija koje će se pojaviti za "pre" u narednim mesecima.

[vatrogasac]

Ružni zbog putovanja u svemir
 08.06.2009 19:50
 
 


Međuplanetarna putovanja učiniće ljude malim, debelim i ćelavim, zaključak je stručnjaka. Na sreću, masovnije promene u izgledu izazvane boravkom u kosmosu očekuju se tek za nekoliko generacija.



Astrobiolog doktor Luis Dartnes otkrio je na Festivalu nauke u Čeltenhemu u Velikoj Britaniji da će zbog želje da istražuju i putuju u svemir ljudi postati mali, debeli i ćelavi.

Život u bestežinskom stanju dovodi do blokiranja razvoja kostiju i mišića svemirskih putnika, objasnio je Dartnes.

Prema njegovim rečima, odsustvo kretanja i okruženje u kome vlada kontrolisana temperatura doprinosi porastu telesne težine, a gubljenje zaštitničke uloge kose na lobanji i trepavica na očima doprineće da buduće generacije postanu u potpunosti ćelave.

Priznati stručnjak predviđa da će se zbog odsustva gravitacije tečnost sakupljati u predelu glave svemirskih putnika, što će uticati na trajnu otečenost lica i glave.

Naučnici očekuju da će Keplerov svemirski teleskop, koji je lansiran ranije ove godine, uspeti da otkrije planete poput Zemlje.

Međutim, iako će neke od tih planeta biti pogodne za život, zbog, za sada, nepremostive udaljenosti proći će možda nekoliko generacija pre nego što ljudi dospeju u te krajeve vasione.

Zbog toga još nema razloga za brigu od ćelavosti i gojaznosti koja je izazvana čestim boravkom u kosmosu.

[vatrogasac]

Indukcijski grejni uređaj - IGU
Slavko Radosavljevic Novinar.de 08.06.2009 13:43
 
 


IGU je novo tehnicko resenje kojim se vrsi zamena svih klasicnih elektricnih grejaca koji su sada u brojnim aparatima kako za kucnu tako i za mnoge druge potrebe.



Ovim resenjem postizemo znacajnu racionalizaciju u energiji, vremenu u slično Indukciono grejanje se zasniva na principu elektromagnetske indukcije. Električna energija sa primarnog indukcionog kalema se putem elektromagnetskog polja prenosi na sekundar, tj. dna posude od feromagnetskog materijala.

Transformacija električne energije u toplotnu se vrši direktno u grejanom materijalu, čime se smanjuju gubici u odnosu na situaciju da se zagrevanje vrši prenosom toplote od izvora toplote ka predmetu toplotne obrade.

Prednost indukcionog u odnosu na direktno elektrootporno zagrevanje, kod koga se takođe toplota generiše u samoj posudii, je što dno posude prima energiju bez prisustva kontaktnih mesta.

Table 1: Koeficijent koristnosti
Metod grejanja Efekat
Induction 90%
Halogen 58%
Electric 47%
Gas 40%

Grafik efikasnosti. Potrebno vreme u min. za 1,5 lit. Vode

Grafik uporedjenja ustede energije

Posledično, primenom indukcionog grejanja je moguće ostvariti veće snage i brzine grejanja, odnosno povećanje produktivnosti - efikasnosti ( ustede energije ) za kuhinjske i druge potrebe. Dalje, dobre osobine indukcionog zagrevanja su da se primenom resenja iz elektronike mogu postici mnogi elementi iz oblasti robotike ovog uredjaja, pogotovo ako se primeni elektricna energija reda vise frekvencije reda KHz.

Svaki proizvedeni aparat na sebi bi imao konfor upravljacke i kontrolne elektronike, kao sto su:

- Senzor za paljenje/gašenje aparata
- Pokazivači snage kuvanja, odnosno preostatka toplote
- Senzori za povisenja snage
- Senzor za smanjenje snage
- sensori za vreme trajanja grejanja ( + i - )
 senzor za opomenu da posuda nije na grejnoj ploci ili nije od feromaterijala sa automatikom iskljucenja place. I drugih senzora prema ukazanoj potrebi.

IGU je namijenjen za proizvodnju:
- pegli
- resoa
- grejnih ploca za kuvanje, przenje i pecenje ( kucna upotreba, restorani, bolnice i dr.)
- bojlera za dobijanje tople vode
- bojlera za eteazna grejanja
- radijatora za zagrevanje prostorija sa vodom i sa uljem i dr.



Autor projekta,

Dr. Slavko Radosavljevic, dipl. Ing.
Tel 381 11 2154894 ili 064/4928081
E-mail. r_slavko@yahoo.es

[vatrogasac]

Deset hiljada metara pod morem 07.06.2009 10:25
 
 


Dok lagano lebdi nad okeanskim dnom, robot- podmornica kamerom snima površinu i konture dna, a potom te snimke pomoću optičkog kabla šalje natrag na brod, gde istraživačka ekipa s nestrpljenjem čeka da ih prouči. Nakon deset sati provedenih na dubini od deset kilometara, podmornica se vraća nazad sa gomilom uzoraka uzetih iz mračnih dubina.




Nije u pitanju scena iz nekog naučnofantastičnog filma, već tako izgleda radni dan istraživačke ekipe „Woods Hole Oceanographic Institution“ (WHOI) koja je napravila ovu jedinstvenu podmornicu kojoj su dali ime „Nereus“ po jednom od grčkih bogova.
Spuštanjem na 10 km dubine „Nereus“ je postala prva podmornica koja se spustila do ovih dubina, a treća koja se spustila u raselinu „Marijana“, smeštenu u zapadni deo Tihog okeana, koji do sad nije istražen. Podmornica teška tri tone i dugačka četiri i po metara nema posadu, već se njome daljinski upravlja sa broda na kome je smešten ceo tim naučnika i inženjera.
– „Nereus“, koga pokreće čak 4.000 litijum jonskih baterija, napravljen je tako da izdrži pritisak hiljadu puta veći od onog koji trpi površina naše planete dok rotira oko svoje ose. Sa glanvim brodom povezan je tankim optičkim kablom prečnika vlasi kose. Ali robot može i da plovi i istražuje samostalno, ne mora biti povezan sa brodom. Zadovoljni smo rezultatima, odnosno dubinom na koju se „Nereus“ spustio, i time što je uspeo da prikupi uzorke sa okeanskog dna i sve to iznese na površinu – kaže Endi Bouen, jedan od inženjera koji je napravio ovu robot-podmornicu.
Pomoću specijalne automatizovane ruke kojom skuplja uzorke, „Nereus“ zahvata živi svet i zemlju sa dna, čijim će se proučavanjem baviti biolozi, ali i geolozi. Naime, raselina „Marijana“, u kojoj se rade istraživanja, deo je prostora od 65 hiljada kvadratnih kilometara poznatog i kao „Pacifički vatreni prsten“, jer su u njemu najbrojnije vulkanske erupcije i zemljotresi.
– Raselina „Marijana“ je mesto gde se sreću dve tektonske ploče i gde se velika Pacifička ploča podvlači pod ploču „Marijana“. Uzorci sa okeanskog dna su nam dragoceni jer pomoću njih možemo da saznamo više o pomeranju tih ploča koje izazivaju zemljotrese – objašnjavaju geolozi.
Jedine dve podmornice koje su uspele da se spuste u dubine ove raseline su „Trst“ , batiskaf američke mornarice koji je 1960. godine spustio Žaka Pikara i Don Volša, a kasnije japanski robot „Kaiko“ koji je tri puta dolazio do dna. Međutim, batiskaf se više ne koristi, dok su Japanci izgubili robota u okeanu 2003. godine prilikom jedne od ekspedicija.

[vatrogasac]

Najveći laser na svetu
04.06.2009 21:31
 
 


Laser postavljen u jednoj laboratoriji u Kaliforniji može da simulira nuklearnu fuziju i proizvede istu količinu energije kao i jedna zvezda.



Najveći laser na svetu koji je, teoretski, u stanju da simulira nuklearnu fuziju i proizvede istu količinu energije kao i jedna zvezda, predstavljen je u Kaliforniji.

Laser, koji se sastoji od 192 ogromna laserska snopa, smešten je u zgradi veličine tri fudbalska igrališta, u sklopu laboratorije "National Ignition Facility" (Nif), u Livermoru, nedaleko od San Franciska.

Izgradnja celog sistema trajala je 12 godina i koštala 3,5 milijardi dolara.

Stručnjaci veruju da će tim procesom biti moguća proizvodnja beskonačne količine čiste energije i da će se dugoročno tako rešiti energetska kriza.

Inaugurišući novi kompleks, guverner Kalifornije Arnold Švarceneger izjavio je da je zahvaljujući ovom ogromnom laserskom sistemu sada "moguće stvoriti zvezde na Zemlji".

Nif, koju finansira američka agencija za nuklearnu bezbednost, je pre svega laboratorija u kojoj se sprovode eksperimenti u vojne svrhe.

Njime će, takođe, biti mogući novi pomaci u proučavanju supernova, zvezdanih eksplozija kao i crnih rupa u svemiru.

[trucker]

Hoćemo li u budućnosti plaćati kako bismo čitali novosti na internetu?

Činjenica je da je aktualna gospodarska i financijska kriza ostavila traga na izdavačkoj djelatnosti, ali i na medijima. Mnogi ugladni časopisi i dnevnici u SAD-u, ali i u svijetu suočavaju se sa sve manjim brojem čitatelja i sve većim troškovima. U takvoj situaciji, ljudi se sve više okreću vijestima na internetu koje su još uvijek lako dostupne i besplatne. No, koliko dugo?.

Internetski portal OurBlook proveo je istraživanje među 25 novinara i medijskih stručnjaka o budućnosti medija i izdavaštva.

Ono u čemu se svi slažu je činjenica da nije isplativo pružati besplatne informacije na internetu, a naplaćivati tiskano izdanje. Wall Street Journal ponudio je besplatne tekstove na internetu, a naplaćuje samo pristup posebnim tekstovima. No, zarada je gotovo zanemariva.

Novine ubijaju troškovi tiskanja, proizvodnje i dostave, dok se tjednici i mjesečnici bore se sa problemom neiskorištenog ljudskog potencijala.

Oni izdavači koji su na vrijeme prepoznali potencijal interneta, usmjerili su višak ljudi na proizvodnju internetskih vijesti i time su privukli veći broj čitatelja.

U budućnosti bi novine mogli zamijeniti newsletteri koji će svako jutro biti dostavljeni u inbox čitatelja i tako mu skrenuti pozornost na bitnije novosti.

Medijski stručnjaci upozoravaju i kako bi se novine morale okrenuti lokalnim vijestima, a globalne prepustiti internetu. Prosječnom čitatelju je bitnije što se događa u njegovoj neposrednoj blizini nego na drugom kraju svijeta.

Nitko ne zagovara državnu pomoć za medije, kao što se zagovarala državna pomoć za banke i automobilsku industriju. Prije svega jer su svjesni da bi to značilo da država preuzima kontrolu nad medijima, a to nitko od medijskih radnika ne želi.

[trucker]

Bacila majčin stari madrac s milijun dolara ušteđevine

Jedna Izraelka kupila je svojoj majci novi madrac za krevet i nije ni pomišljala da bi njezina dobronamjerna gesta mogla izazvati katastrofu manjih razmjera u životu njezine majke. Naime, u starom madracu koji je bacila, nalazila se životna ušteđevina starice u iznosu od milijun američkih dolara.

Žena čije je ime Anat, a prezime nepoznato, željela je iznenaditi svoju majku pa joj je na krevet odmah stavila novi madrac, i ne sluteći da novo ne znači ujedno i vrednije.

Kada se starica vratila kući, bila je uistinu toliko "iznenađena" da se gotovo onesvijestila. Odmah je pojurila pred kuću da bi vidjela je li madrac još uvijek u smeću, no nije ga bilo.

Majka i kći zajedno su obišle nekoliko gradskih odlagališta smeća, ali potraga za madracem nije pružila nikakve rezultate. Madrac su smetlari, naime, odnijeli zajedno s 3000 tona smeća koje se godišnje prikupi u Tel Avivu.

Djelatnik odlagališta smeća koje je Anat posjetila treće po redu rekao je da je žena izgledala "krajnje očajno". Odlagalište su morali osigurati tijekom noći da bi spriječili "krađu" madraca ako bi ga nepozvani "tragači za blagom" slučajno pronašli.

Dok majka nije poželjela ništa reći, Anat je prilično pomirljivo izjavila:
- Ljudi moraju odvagnuti sve što im se dogodi i zahvaliti Bogu za sve dobro i loše što im se dogodi.

[vatrogasac]

Čokolada 11.06.2009 14:11
 
 


Zabeleženo je da su Asteci Kortesu teže davali plodove kakaovca nego zlato: za uzvrat Španci nisu škrtarili u bakterijama, virusima, alkoholu i opijumu za narod. Evropska agresivnost kao da nije bila ograničena na ljude – iz džepova konkvistadora, semenje evropske trave, za koju bizonske čeljusti nisu adaptirane, stvaralo je preriju kakvu će beli čovek naći koje stoleće docnije, a po njoj su jurcali podivljali konji sa evropskim pedigreom.



 Čokolada, međutim, nije tako na prečac osvojila stari kontinent.

Ako su krompir, kukuri šećer potpuno izmenili evropsku dijetu i načinili ljude većim i debljim, čokolada je kao rafinirana astečka osveta, dodala promeni i ukus greha. U obilju luckastih dijeta koje Evropljane i njihove prekomorske potomke pokušavaju da spasu posledica kolonijalne krivice, još uvek nije izmišljena dijeta na bazi čokolade. Niti će ikad biti. Čokolada je ostala uporište konačne ideološke neadaptabilnosti drugog, deindividualizovanog i eksploatisanog.

Veliki evropski ideološki kompleksi su uostalom podelili čokoladu na protestansku (švajcarsku, angloameričku, nemačku) i katoličku (francusku, italijansku). Dok prvu odlikuje obilno mešanje sa mlekom i semiotička povezanost sa decom i porodičnim praznicima, ovu drugu otvoreno odlikuje erotizam i princip uživanja. Gorka čokolada, bela čokolada, trufe koje se ne mogu zamisliti bez dosta konjaka, profiterole načinjene od minimalne količine brašna i jaja, vazduha i fizičkih zakona, i naravno čokolade, pena od čokolade (mousse) koja je skoro u domenu magije i alhemije – to su samo neki od pojavnih oblika čokoladnog greha u katoličkoj varijanti. Mocart-kugle ili engleske After-eight čokolade jedni su pokušaji izvođenja čokolade u svet odraslih. Uostalom, samo u katoličkim zemljama čokoladu oblikuju, uvijaju i prodaju modni kreatori. Englesko poimanje čokolade nepovratno određuje izraz chocolate-box face (naivno-ljupko lice, kao sa kutije čokolade). Dok sa konzerve holandskog kakaoa opominje milosrdna sestra, na italijanskoj kutiji čokolade sa sugestivnim imenom baci ("poljupci"), par se strasno grli na mesečini.

Beznadežna situacija sa čokoladom u socijalističkim sistemima (setimo se samo "šećerne table") i odgovarajuća simbolizacija mogle bi se u današnjoj popularnoj mitologiji povezati sa pravoslavljem, da Grčka nije učinila odlučujući korak u domestikaciji čokolade: kod Lalangisa, rafiniranog atinskog poslastičara carigradske tradicije, obnovljena je čokoladna baklava, od jufki umešanih sa čokoladom.

Gde i kada se desio ideološki procep koji je astečku osvetu učinio tako čitljivom? U veku intelektualaca, osamnaestom, Englezi su pili ono što se u stripovima o Asteriksu zove "kuvanom vodom", dok su Lavoazje, Kondorse ili g-đa Viže-Lebren, okruženi svojim najdražima, svojim instrumentima, mapama, epruvetama, četkicama i bojama, pili toplu čokoladu, i često se upravo tako dali portretisati. Markiz de Sad, g. de Gijoten, takođe, s tim što je prvi morao i u zatvor zbog nerazjašnjene afere sa otrovnim (čokoladnim?) bombonama koje je ponudio nekoj svojoj neprijateljici. Granica između uživanja i zla, oličena u čokoladi, tako je fina i prestižna da će svaki psihijatar učtivo slušati ispovesti o eksesivnoj čokoladofagiji, dok će pušača, alkoholičara pa čak i kavopiju nemilosrdno išutirati u neki paramilitarni metod gušenja loših navika.

"Hleb i čokolada", figuru koja suprotstavla nasušno i luksuzno, shvatili su doslovno opet Francuzi, smislišvi pecivo sa čokoladom: italinaksi, prvobitno milanski "panetone" samo je logičan nastavak ove gastronomsko-moralne sablazni (mazanje Euro-krema na hleb već je nepodnošljiva niskost, daleko od koncepta greha). Najzad, jedino je galska preduzetnost mogla da smisli zanimanje "majstora-čokoladara", kao što je jedino galski teoretičar Rolan Bart mogao da u anglosaksonskom epitetu za čokoladu crunchy (hruskavo) otkrije mitsku hranu bogova koja "govori", i koja večitu mladost tela ostvaruje... sušenjem.

Semiotika čokolade time jedva da je načeta: uskršnja čokoladna jaja uzimaju oblik kojim počinje bar jedna verzija nastanka sveta, a čokoladni zečevi opominju na kult plodnosti; polimorfnost čokolade (prah, tečnost, tvrdoća), njena podatnost toploti i bojenje svega čega se dotakne podstiče arhetipsku maštu (up. Sweet Movie Makavejeva); čokolada pokriva i zatamnjuje, kao noć; "čokoladni ten" (opet francuski izum) je učtiv opis za tamnopute, kojima je, uzgred budi rečeno, francuska revolucija osigurala ljudska prava; čokoladu nose vojnici za krajnju nevolju (oprost greha?) i za eventualnu kupovinu novih grehova. I konačno, izgleda da je neizbežno pomenuti i kompleksnu žensku sklonost ka čokoladi: zamenimo domislice slikom iz sna. Iz otvorene bombonjere pojavljuje se duh tamnoputog lepotana koji je pre petsto godina umro u senci kakaovca jer mu je neka pijana bela budala kinula u lice. A bio je tako sladak!

[vatrogasac]

Meso vrana jača seksualnu moć muškarca10.06.2009 14:14
 
 


Ne samo da je meso vrana ukusno, već je i zdravo, odnosno snažno utječe na seksualnu moć muškarca. Tako barem tvrde lovci u Litvi gdje meso vrane opet dobiva na cijeni.





Naime, već stoljećima meso vrana u Litvi smatra se posebnom delikatesom. U vrijeme sovjetske okupacije, toliko su lovili vrane da su ih gotovo istrijebili pa su morali prestati s navikom kuhanja "zlokobne" ptice.

U posljednje vrijeme meso vrana opet postaje popularno.

- Lovimo mlade vrane zato što ih trebamo za gozbu, što je naša stoljetna tradicija. Podržavam tradiciju. Vrane ponekad čine štetu u prirodi pa njihov broj treba regulirati umjetnim putem, odnosno lovom - ispričao je Andrius Gudzinskas, litvanski lovac.

Meso vrane poprilično je žilavo pa se uglavnom kuha i to dulje od sat vremena, kažu lovci, a poslužuje se uz raznovrsno povrće.