Molim vas da se prijavite ili se registrujete.
Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije

VLADIX SAT forum

14.12.2018. 13:31:40
Vijesti: Sve što Vam treba, tu smo mi !

Autor Tema: JEGULJA  (Pročitano 1289 puta)

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže zeljko211

  • Junior clan
  • *
  • Poruke: 40
  • Like: +0/-0
  • Pol: Muškarac

JEGULJA
« poslato: 01.09.2009. 16:42:37 »
Jegulja
Anguilla anguilla (Linnaeus, 1758)

Hrvatsko ime: Jegulja
Englesko ime: European Eel
Njemačko ime: Europäischer Aal

Jegulja.jpg
Klasifikacija:

Red: Anguilliformes
Porodica: Anguillidae
Morfologija:

Leđna peraja: 245-275 šipćica
Podrepna peraja: 176-249
Prsna peraja: 15-21
Repna peraja: 7-12
Jegulja ima izduženo zmijoliko tijelo sa vrlo sitnim ljuskama. Iza izdužene glave nalaze se prsne peraje te jedna cjelovita peraja nastala spajanjem leđne i podrepne peraje s repnom perajom. Tijelo je obavijeno debelom naslagom sluzi, te ova riba može po vlažnoj travi prepuzati iz jedne vode u drugu.
Max veličina:

težina 4-5 kg; dužina do 1,5 m;
Biologija:


Pretežno je aktivna noću, a hrani se različitim vodenim beskralješnjacima, ličinkama riba i žaba. Živi uz dno, u različitim pukotinama ili ispod kamenja. Široko je rasprostranjena vrsta koja naseljava većinu europskih vodotoka koji se ulijevaju u Atlantski ocean, Sjeverno, Baltičko i Sredozemno more. U Crnom moru je pronađena oko Bospora. U Hrvatskoj ova vrsta naseljava vodotoke jadranskog i crnomorskog sliva. U jadranskom slivu je autohtona, a u crnomorskom slivu alohtona vrsta.

Razmnožavanje jegulje vezano je isključivo za more. Naime, jegulja je katadromna selica, koja iz slatkih voda putuje na mrijest u more. Spolnu zrelost mužjaci jegulje dostižu u 9 - 12 godini života, a ženke u 9 - 20 godina. U stadiju spolne zrelosti započinju svadbeni put spuštanjem niz rijeku. Istovremeno se razvijaju sekundarne spolne oznake, te trbušna strana tijela poprima srebrnasto-bijelu boju, a bokovi potamne. Nosnice se prošire, a volumen očiju se dvostruko poveća. U to vrijeme se jegulje ne hrane; njihovo crijevo se skraćuje, a stjenka crijeva se stanji i prestane izlučivati probavne sokove. Dakle, sve spolno zrele jedinke putuju iz europskih slatkovodnih vodotoka na mrijest u Sargaško more. Sve do 1920. godine nije bilo poznato mjesto mriješćenja jegulje. Naime, tada je danski biolog Johannes Schmidt otkrio u morskim uzorcima ličinke američke i europske jegulje. Obje jegulje se mrijeste u rano proljeće, a područje mrijesta obiju vrsta se preklapa. Mrijeste se na dubini od 500 - 1000 m. Svaka ženka polaže oko milijun jajašaca promjera oko 1,1 mm. Oplodnje je vanjska. Postembrionalni razvoj obuhvaća metamorfozu. Ličinka jegulje je velika 5 - 7 mm. Nakon mriješćenja odrasle jedinke ugibaju. Ličinka jegulje je prozirna, bočno spljoštena, s vrlo malom glavom i velikim očima. Nimalo ne sliči odrasloj jegulji, te su je dugo vremena smatrali posebnom vrstom ribe. Ličinke se nazivaju staklarke ( Leptocephalus ) ( slika 1&2 ). Neki znanstvenici smatraju da se ličinke jegulje ne hrane, dok ostali navode kako se hrane zooplanktonom.

__________________
[/size]