NAKON višemjesečnog iščekivanja, Wolfram Alpha je napokon pokrenut. Tražilica Stephena Wolframa (koja to ustvari nije) podigla je puno buke, mnogi su je nazivali najvažnijim događajem u povijesti interneta koji će imati veću važnost čak i od Googlea, ali prve reakcije su podijeljene. Neki su oduševljeni, neki razočarani, a mnogi su ravnodušni. No, prvi dan teško može biti relevantan pokazatelj, posebno jer je tvorac ovog tehnološkog čuda naglasio da razvoj projekta Wolfram Alphe nikad neće biti završen, a ona će svoj pun potencijal doseći tek kad se baza dodatno popuni podacima.
Za one koji ne znaju, Wolfram Alpha je vrlo posebna vrsta tražilice. Ideja je da su njoj nađe svo ljudsko znanje, ali za razliku od Googlea, koji koristi upisane ključne riječi da bi korisniku ponudio smjernicu prema znanju koje traži, Wolfram Alpha razumije postavljena pitanja. Ova nova tražilica (koja to zapravo nije) ništa ne pretražuje - ona računa. Wolfram Alpha razumije normalni jezik svakodnevne ljudske komunikacije i daje odgovore na pitanja na koja zasad zna odgovoriti, odnosno one odgovore koje može izračunati s obzirom na znanje kojim raspolaže. A ta će se baza znanja svakodnevno nadopunjavati.
"Wolfram Alpha neće biti ubojica Googlea, ali on to nikad nije ni trebao biti", piše Larry Greenemeier u Scientific Americanu, te dodaje kako Google i Wolfram Alpha rade toliko različite stvari da bi se s vremenom trebali pokazati kao komplementarni alati. Neki od prvih stručnih tekstova na ovu temu hvale Wolfram Alphu kao nevjerojatan napredak u informacijskoj tehnologiji, kao stranicu koja sama daje korisnicima odgovore na sva pitanja umjesto da ih putem poveznica šalje na druge stranice koje te odgovore sadrže, kao što rade klasične tražilice.
No, stigao je i velik broj kritika. Wolfram Alpha ipak je i dalje u pelenama, te ima puno rupa. Često će se korisnicima dogoditi da naiđu na odgovor "Wolfram Alpha nije sigurna što da napravi s vašim upitom" pa je vjerojatno najvažnija brzina kojom će tražilica napredovati, odnosno kojom će Stephen Wolfram i njegov tim proširivati bazu znanja kako bi zadovoljili sve potrebe korisnika. Primjera radi, nova tražilica zna gdje je i što je Zagreb i može vam dati brojne geografske podatke o njemu. Ali vam o Dinamu neće znati reći baš ništa.
"Sada napokon puštamo u javnost nešto što je očito početak dugotrajnog procesa. Naš cilj je pretvoriti svo znanje čovječanstva u format s kojim će računalni sustav znati raditi i koristiti ga za računanje", poručio je Stephen Wolfram.
