Koliko vam se puta dogodilo pritisnuvši naglo kočnicu, gume cvile, ali automobil ne staje i za dlaku izbjegnete nesreću (ili ne)? Zašto je to tako? Kod naglog kočenja, kada se čuje cviljenje guma znači sila kočenja veća je od sile trenja koje pružaju gume tj. kotači blokiraju. Netko bi pomislio kako je najefikasnije kočenje kada su kotači zablokirani. No, to nije istina, a to sa sobom povlači još jedan minus jer kada su kotači zablokirani nemoguće je skretati vozilom. Idealna situacija bi bila kada bi mogli dozirati kočnicu da bude na samoj granici proklizavanja. No u situaciji gdje treba naglo kočiti, paničarimo i instinktivno stisnemo kočnicu do kraja, zatvorimo oči i čekamo udar kojeg ako imamo sreće neće biti. Upravo u takvim situacijama uskače ABS sustav.
ABS, skraćenica iz njemačkog, Anti-Blockier System, je dio kočionog sustava koji sprečava blokiranje kotača uslijed naglog kočenja. Sastoji se od upravljačke jedinice, senzora brzine kotača, i dva ili više hidrauličnih ventila na kočionom sustavu automobila. Upravljačka jedinica konstantno nadzire brzinu okretaja sva četiri kotača. Kada osjeti kako se neki od kotača vrte osjetno sporije od ostalih, što je situacija kad će najvjerojatnije zablokirati, tad se automatski preko hidrauličnih ventila smanjuje sila kočenja na kotaču/kotačima i kotač/i se počnu brže okretati. I napokon, kada postignu brzinu veću od ostalih ponovno se povećava sila kočenja na istima. To možete osjetiti u automobilu kao pulsiranje pedale kočnice. Prosječni ABS sustav može zakočiti pa otkočiti kotač do 20-ak puta u sekundi. Na slici je pojednostavljeni prikaz ABS sustava.
Prednosti i mane...U teoriji, a i u praksi, kada bi uzeli dva jednaka automobila, jedan sa ABS-om i jedan bez ABS-a i napravili jednostavan test. U testu bi postigli određenu brzinu i pritisnuli naglo kočnicu do kraja te je držali do zaustavljanja vozila, auto sa ABS-om bi imao kraći zaustavni put. U slučaju gdje je vozač dovoljno treniran da može kočnicu u takvim situacijama držati na granici blokiranja dogoditi će kraći zaustavni put čak i od ABS-a. Ali kako se ne bi zavaravali, to je ostvarivo samo u kontroliranim uvjetima (trkaća staza i sl.) ili kod stvarno treniranog vozača.
Glavna prednost ABS-a je mogućnost skretanja pri naglom kočenju. ABS će biti najefikasniji kod naglog pritiska kočnice, držanja iste te zaobilaženja prepreke. Na slici je usporedba automobila sa ABS-om i bez ABS-a pri kočenju u zavoju na skliskoj podlozi gdje se vidi prava vrijednost ABS sustava.
Kao i svaki sustav koji je opremljen senzorima i osjetljivom elektronikom relativno je nepouzdan. Ali praksa je pokazala kako se ABS sustavi jako rijetko kvare i odlično funkcioniraju i na loše održavanim automobilima koji su prošli više stotina tisuća kilometara. Na ABS-u su osjetljivi senzori na kotačima koji se mogu uprljati metalnom prašinom ili blatom no tada postoji lampica kao na slici koja nas upozorava kako ABS ne radi.
Postoji još jedna mana, no za nju je kriv ljudski faktor, a ne sam sustav. Neka istraživanja su pokazala kako ljudi koji voze automobile sa ABS-om voze agresivnije i više riskiraju zbog osjećaja sigurnosti. No, imajmo na umu da ni ABS nije svemoćan i ne može rušiti zakone fizike. Stoga, ako imate ABS, budite svejedno oprezni.
