Digitalne satelitske (DVB-S) i zemaljske (DVB-T) tehnologije > Digitalna zemaljska televizija
Što je to DVB-T ili digitalna zemaljska televizija
Maverick:
DVB-T je kratica za Digital Video Broadcasting - Terrestrial, ili u prijevodu Digitalna zemaljska televizija. Radi se o potpuno novom načinu emitiranja i prijema televizijskih programa prihvaćenom kao standard digitalne televizije u Europi.
DVB-T u Hrvatskoj
Prvo eksperimentalno emitiranje u digitalnoj tehnologiji započelo je 13. lipnja 2002. g. s odašiljača Sljeme. Nedugo nakon toga pušten je u radi digitalni odašiljač na HRT domu te na Učki. Danas odašiljači na Sljemenu i na HRT domu rade u SFN (Single Frequency Network) načinu rada.
Hrvatska Radio Televizija najavljuje pokretanje nova 2 programa početkom 2008. godine. Radi se o programima HRT 3 (HRTplus transformiran u sportsko-zabavni program) te HRT 4 (informativni program). Prema najavama, novi programi trebali bi se emitirati u digitalnoj mreži kao i dva nova komercijalna programa za koje se tek treba raspisati natječaj.
Vlada RH nedavno je pokrenula projekt Digitalna Hrvatska u sklopu kojeg će se ugasiti svi analogni televizijski sustavi. ISTRAdigital je projekt kojim se područje cijele Istre pokrilo digitalnim signalom. Prema nekim izvorima, u Istri bi se analogni sustavi trebali ugasiti već u prvoj polovici 2008. godine, dok bi se u ostatku Hrvatske to trebalo dogoditi do 2010. godine.
U Hrvatskoj se u digitalnom obliku na nacionalnoj razini trenutno emitiraju HTV 1, HTV 2, RTL Televizija i Nova TV. Regionalni programi u digitalnom obliku: Slavonska Televizija sa odašiljača na Josipovcu, te Nezavisna Istarska Televizija sa Učke. Isto tako, u Zagrebu se emitira i eksperimentalni program HRT HD.
Alternativni davatelj DVB-T usluge Croatel ima odašiljače u Zagrebu i Rijeci i osim programa na nacionalnoj razini na njemu se trenutno emitiraju HRT plus i Discovery HD Europe.
Odašiljači i veze planiraju na svakom području pokrenuti dva odašiljača - jedan za nacionalnu televiziju i ostali za komercijalne televizije. Biti će raspisan i natječaj za još dvije komercijalne televizije na nacionalnoj razini.
Konferencija u Ženevi
Na konferenciji o budućnosti digitalne televizije u Europi, održanoj u lipnju 2006. u Ženevi, hrvatski su stručnjaci i pregovarači ostvarili 100% uspjeh u svojim zahtjevima. Naime, talijanska je strana bila protiv hrvatskih zahtjeva smatrajući da je njima potreban veći broj frekvencija. Takva je trenutna situacija u analogiji, zbog koje je u Hrvatskoj nemoguće dijeliti nove nacionalne koncesije zbog toga što je većina frekvencija uz more ometena signalima iz Italije. Tako je Hrvatska dobila pravo na 8 digitalnih multipleks kanala. 7 kanala s nacionalnom pokrivenošću emitirat će se u UHF frekvencijskom području, a 1 u VHF-III frekvencijskom području. To znači da bi sadašnji broj od četiri kanala na nacionalnoj razini u budućnosti mogao porasti na čak 40-tak.
Frekvencije digitalnih odašiljača
Odašiljač(repetitor) Kanal Pružateljusluge Kodiranje
Sljeme 27 UHF OiV MPEG-2
Zagreb, HRT dom 27 UHF OiV MPEG-2
Zagreb, Eurotower 24 UHF Croatel MPEG-4 AVC H.264
Zagreb, HRT Dom 26 UHF OiV MPEG-4 AVC H.264
Učka 28 UHF i 53 UHF OiV MPEG-2
Rijeka - Veprinac 60 UHF Croatel MPEG-4 AVC H.264
Labinštica 53 UHF OiV MPEG-2
Ugljan 51 UHF OiV MPEG-2
Srđ 59 UHF OiV MPEG-2
Vidova Gora 53 UHF OiV MPEG-2
Josipovac 33 UHF OiV MPEG-2
Buje 28 i 53 UHF OiV MPEG-2
Buzet 28 i 53 UHF OiV MPEG-2
Koromačno 53 UHF OiV MPEG-2
Novigrad Istarski 28 i 53 UHF OiV MPEG-2
Pazin 28 i 53 UHF OiV MPEG-2
Plomin 28 i 53 UHF OiV MPEG-2
Plovanija 53 UHF OiV MPEG-2
Poreč 28 i 53 UHF OiV MPEG-2
Pula 28 i 53 UHF OiV MPEG-2
Pula 2 28 i 53 UHF OiV MPEG-2
Rabac 53 UHF OiV MPEG-2
Raša 53 UHF OiV MPEG-2
Rovinj 28 i 53 UHF OiV MPEG-2
Trget 53 UHF OiV MPEG-2
Umag 28 i 53 UHF OiV MPEG-2
Vrsar 28 i 53 UHF OiV MPEG-2
HD televizija
HDTV je televizija visoke rezolucije i kvalitete zvuka. Takav način emitiranja još uvijek nije u potpunosti zaživio, no mnoge televizijske kuće diljem svijeta već emitiraju takve programe, uglavnom satelitskim putem. Za ovakvu kvalitetu programa potrebno je prenijeti daleko više podataka nego za "običnu" televiziju, pa se stoga obavezno koristi MPEG-4 kodiranje slike. HD emitiranjem se isto tako prenosi i AC3 zvuk, odnosno Dolby Surround programi sa višekanalnim zvukom.
Početkom 2007. godine Hrvatska Radio Televizija pokrenula je HDTV program HRT HD. Novi program je u eksperimentalnoj fazi i emitira se samo sa jednog odašiljača sa HRT doma u Zagrebu na kanalu 26 UHF. Zasada se na njemu emitiraju samo neki panoramski prikazi Hrvatske, a najavljeno je emitiranje Europskog prventva u nogometu 2008 te Olimpijskih igara. Alternativni davatelj DVB-T usluge Croatel sa svojih odašiljača emitira satelitski program Discovery HD Europe, a nepotrvrđene informacije govore da će taj program zamijeniti Nova TV HD i HRT 2 HD.
Prednosti DVB-T-a
Prema preporuci Europske komisije sve članice EU-a moraju najkasnije do 2012 g. u potpunosti isključiti analogiju (dosadašnji način emitiranja) i prijeći na digitalno emitiranje. U nekim je zemljama taj postupak već pri kraju (Velika Britanija, Francuska, Italija...) dok su neke čak iza Hrvatske, koja svoje analogne sustave planira ugasiti do 2010. godine.
Digitalna zemaljska televizija kvalitetom slike i zvuka nimalo ne zaostaje za digitalnom satelitskom televizijom jer je tehnologija prijenosta vrlo slična. DVB-T omogućava da se na jednoj frekvenciji gdje ste do sada mogli pratiti jedan kanal emitira 6-8 kanala u visokoj kvaliteti. Dakle ako sada uzmemo u obzir da u Zagrebu emitira 6 kanala na 6 i više različitih frekvencija, DVB-T će omogućiti 6 različitih multipleksova sa 30 i više programa! Ovo dakako otvara vrata novim programima uključujući i pay tv programe. Uz televizijske programe moguće je pratiti i radio kanale.
Novosti u digitalnoj televiziji su tzv. superteletekst koji je brži i interaktivniji od običnog teleteksta, EPG (Electronic Program Guide) programski vodič na kojem možete vidjeti raspored emitiranja programa i nešto informacija o emisijama. DVB donosi i sliku širokog omjera (widescreen - 16:9) koja više podsjeća na kino platno. Isto tako, putem DVB-a se mogu prenositi HDTV kanali visoke razlučivosti te Dolby Surround višekanalni zvukovi za reprodukciju na sustavima kućnog kina.
Za prijem digitalne zemaljske televizije potrebna je ista antena kao i za analognu televiziju, iako postoje specijalne antene za DVB-T, te STB (Set Top Box) - uređaj za prijem digitalne zemaljske televizije kojeg možete spojiti na postojeći analogni televizijski prijemnik.
Sve one smetnje koje bi inače imali sa analognom zemaljskom televizijom su uklonjene. Nema više "snijega", nema duplih slika, nema miješanja kanala, slika je, dok god je signal zadovoljavajući, vrhunska i besprijekorna. Zvuk također. Zadovoljavajući signal znači da morate imati minimalno toliko signala da se kanal može gledati bez prekida. Ukoliko signala nestane ili postane preloše kvalitete, i dalje neće biti snijega nego će se slika jednostavno "zamrznuti". Do sada je sa analognom televizijom za pristojnu sliku kvaliteta signala morala biti iznad 70%, no digitalna televizija omogućava praćenje kanala u boljoj kvaliteti i pri kvaliteti signala od oko 30%, a ponekad je potrebna manja jakost signala ukoliko imate visoku kvalitetu istog. Jačina signala može biti minimalna.
Maverick:
ZNAČAJKE DIGITALNE TV
Zemaljska digitalna televizija DVB-T (Digital Video Broadcasting-Terrestrial) emitira se
sa zemaljskih odašiljača s manje više istih lokacija kao i današnja analogna televizija
nastojeći postići isto područje pokrivanja. Međutim prednosti pred analognom su
višestruke a najbitnije su:
- Preko jednog odašiljača, koristeći jedan frekvencijski kanal na pr. na UHF području,
moguće je odašiljati 4 do 6 TV programa istovremeno.
Takav “paket” programa naziva se “DVB multipleks” i odašilje se preko jednog odašiljača
te se štedi frekvencijski spektar (jedan TV kanal za 4 do 6 programa dok kod analogne TV
treba jedan kanal za svaki program).
- Digitalni TV signal je vrlo neosjetljiv na smetnje pa tako daje
kvalitetnu sliku bez šuma (snijega) i drugih smetnji sve dok smetnje
ne postanu iznimno jake a tad slike potpuno nestane odnosno ostane
“zamrznuta” zadnja slika od prije prekida.
- Na prijam slike ne utječu ni refleksije (eho) pa se može primati i na sobnu ili “štap”
antenu bilo gdje u sobi ili prijenosnim televizorom na izletu u prirodi pod uvjetom da je
signal dostatan. Nema “dvostrukih slika” ni promjena slike kad se hoda oko antene.
- Za pokrivanje istog područja jednakom kvalitetom signala za DVB-T potrebna je oko 8
puta manja snaga odašiljača u odnosu na analogni odašiljač.
- Uz određene pretpostavke moguć je i prijam u pokretu u automobilu, vlaku, brodu i sl.
- Pored prijenosa kvalitetne slike i naravno zvuka moguće je prenijeti i teletext te još
mnogo drugih informacija kako o samom programu tako i posebnih ovisno o potrebi i
domišljatosti.
Tako je olakšano šifriranje programa za potrebe uvjetnog pristupa za tzv. “plaćenu
TV” (pay TV); unos podataka kojima se olakšava izbor programa ili određene emisije
iz “programskog paketa” određenog multipleksa tzv. “programski pretra`ivač” (EPG -
Electronic Programe Guide).
Uz navedene prednosti, naravno postoje i mane. Najveća je mana nekompatibilnost
digitalnog signala s postojećim analognim TV prijamnicima.
Za prijam DVB-T signala potreban je poseban digitalni prijamnik -adapter tzv. “Set Top
Box” (STB), slično kao za prijam satelitskog programa, koji se spaja između antene i
standardnog (analognog) televizora. Naravno postoje i integrirani digitalni TV prijamnici s
mogućnosti prijma i analgnog i digitalnog signala.
Maverick:
Ono što nitko ne govori poslije svega ovoga lijepog u prva dva posta je slijedeće: Ukoliko je signal slab ili ukoliko ima puno refleksija od okolnih zgrada, stvar funkcionira loše.
Osobno imam i STB i hybrid karticu u računalu i oba uređaja funkcioniraju otprilike isto s tim da je STB jedan od najjeftinijih na tržištu ( Digimax 9020- cca 50 eurosa ) a kartica je solidna srednjeg cjenovnog razreda ( AverMedia Hybrid - cca 100 € ).
Signal ovisi i o dobu dana i vremenskim prilikama. Navečer je najjači i najkvalitetniji, ali u svakom slučaju s obzirom da sam na samom rubu područja pokrivenog DVB - T signalom, mogućnost kvalitetnog primanja ovog signala mi opada odnosno ovisi i o vremenskim prilikama po sistemu što više oblaka manje signala.
Kvaliteta slike ( kad je ima 8) je vrhunska kao i kvaliteta zvuka, ali kad je nema nema je i gotovo.
Volio bih podijeliti iskustva sa svima koji imaju kakav god DVB-T reciver.
marre:
Ovako... Jucer kupih STB Quadro,model DT-802,u principu (i na prvi pogled)solidan reciver,zadovoljan sam sa njim,platih ga 245 Kn. a sa njim jos i dobih sobnu antenu,kazu gratis,he,he,he... nije ona specijalna za digitalne recivere nego ova najobicnija Quadro,ali... bolje i to nego nista.
Inace kupih to u Osijeku,tamo ga isprobah,uredno hvata oba HRT-a,RTL i Novu na 33 kanalu,to je OiV Josipovac.
Inece zivim na obodu Beograda,pored Surcina,danas dodjoh kuci,spojih reciver na moj kucni antenski sistem (tri logaritamske antene i pojacalo od 60 db. (mislim... 60 pise na njemu,a koliko je stvarno... ko to zna,neko je tursko... hvatam ja na njega dosta ovih zemaljskih programa,oko 15-ak,pa bih rekao da je solidan taj antenski sistem) I... malo sma se nadao da cu mooooozda uhvatiti one programe sa Josipovca na 33,ali... ipak je to predaleko,ima vazdusne linije nekih,pa... oko 150Km,ali nista zato,cega nema bez toga se moze,he,he,he...
A ovde... sa Avale na 27 kanalu emitira RTS 4 programa,od toga 1 i 2,Tv Avalu i neki experimentalni na 4 na kojom se samo vrte objasnjenja sta je to DVB-T,i o RTS-u i digitalnom emitovanju.Jacina signala mi je 75%,a kvalitet 97%,uzimajuci u obzir da sam nekih,pa... 30-ak km. vazdusne linije od odasiljaca na Avali,sa kojim imam i opticku vidljivost od kuce,a kazu da pokrivaju,pa... oko nekih 50-ak km. u okolini Beograda.I... to bi bilo to,nazalost... samo to hvatam,mada... ima nesto i na 21. kanalu,ali je signal jako slab,oko 65% jacina, a kvalitet oko 54 do 55%,nedovoljno da reciver prikaze sliku,pretpostavljam da je to B92 jer sam cuo da da i oni emituju digitalno na ovom prostoru,ali ne mogu to da potvrdim,pa... ako neko (Vvidak 11) zna sta je u BG na 21. kanalu voleo bih da mi kaze.
Cujem da RTS emituje ova svoja 4 programa i za podrucje Novog Sada na 31. kanalu.
Toliko o DVB-T i Srbiji od mene,voleo bih da jos saznam o ovoj temi jer sada i pored satelitske digitalne TV imam mogucnost pracenja i zemaljske,pa bih voleo da znam kako ce se to kretati na ovim prostorima,cujem da ce se u Srbiji analogni signali ugasiti tek oko 2015,a do tada... ko ziv ko mrtav!!!
POZDRAV!!!
Maverick:
Frekvencije i kanale koji emitiraju neznam za Beograd nažalost, ali sad može biti dvije stvari:
1. ovaj signal koji ti pokazuje je dobar i po svemu bi trebao dobiti sliku, ali treba se raspitati u kojem formatu emitira odašiljač s Avale, jer tvoj STB je 99% mpeg2, a ako avala emitira u mpeg4 onda ništa od te ljubavi
2. ako je mpeg2 i STB je mpeg2 onda trebaš podesiti pojasnu širinu ( 6,7, ili 8 ) Josipovac je 8, a za Avalu se raspitaj, i isto tako i FEC ( 1/2, 1/4 itd)
Vrlo je lako moguće da kad i sve poštelaš nećeš moći gledati zbog pojačala ( probaj ga zaobić ), a ja sam cca 30 km od Josipovca i ništa, radi sam kasnije navečer i to sa sjeckanjem.
Kad budeš siguran da taj STB može obraditi format koji Avala emitira, jedno od rješenja je Yagi antena, o njij me nemoj ništa pitat jerbo nisam nikad testirao, ali puno naših kolega koji su pouzdani ju je testiralo i tvrde da na područjima gdje uopće ništa nisu primali s običnom analognom antenom s jagicom ide ok.
S obzirom da je i Avala kao i Josipovac jo u testnoj fazi nek te ništa ne čudi 8)
Navigacija
[0] Indeks poruka
[#] Sledeća strana
Idi na punu verziju