Molim vas da se prijavite ili se registrujete.
Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije

VLADIX SAT forum

29.03.2024. 11:03:11
Vijesti: Sve što Vam treba, tu smo mi !

Autor Tema: KECIGA  (Pročitano 3212 puta)

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže zeljko211

  • Junior clan
  • *
  • Poruke: 40
  • Like: +0/-0
  • Pol: Muškarac

KECIGA
« poslato: 31.08.2009. 16:57:19 »
Keciga
[SIZE="3"]Acipenser ruthenus (Linnaeus, 1758)

Hrvatsko ime: Kečiga
Englesko ime: Sterlet
Njemačko ime: Sterlet
Keciga


Klasifikacija:

Red: Acipenseriformes
Porodica: Acipenseridae
Morfologija:


Leđna peraja: 14-18 šipćica
Podrepna: 22-27
12-17 oštrih leđnih štitova, 57-71 bočnih štitova koji nalikuju crjepovima, 10-19 trbušnih štitova. Donja usna je prekinuta po sredini. Dužina rila čini do 49 % dužine glave. Ima resate brčiće, između redova štitova ima razbacana mala zupčasta zrnca. Diploidan broj kromosoma je 60.
Max veličina:


dužina do 1,25 m, težina do 16 kg.
Biologija:


Riječna riba iako se nalazi i u morima, stalno živi na ušćima rijeka. Ima dvije vrste kratkorilna i dugorilna. Spolnu zrelost dosižu u petoj i šestoj godini života. Plodnost je od 5.000 do 100.000 jaja. Mrijesti se od polovice svibnja do polovice lipnja. Period inkubacije traje 4 do 5 dana. Hrani se vodenim insektima i njihovim larvama, onima prilijepljenim za dno. Najmanja vrsta jesetre koja naraste najviše do 125 cm dužine i postiže masu od 16 kg. Jedinke iz dunavske populacije još su manje (dužine 35 do 60 cm). Tijelo joj je, kao u svih predstavnika porodice, izduženo i valjkasto. Glava je pokrivena koštanim plocama i zauzima 25% tijela. S donje strane glave, izmedu usta i vrha rila, dva su para resastih brcica. Leda su tamnosmede do sive boje, koštani štitici svijetlosmedi do crvenobijeli i ekscentricni, a trbuh je obojen svijetložuto do svijetlocrvenkasto. Prsne peraje su razmjerno duge. Koštani štitici na ledima poredani su u pet redova, a izmedu redova štitica mala su zupcasta zrnca.

Zimi, kada temperatura vode padne, kecige se okupljaju u velika jata i miruju u rupama na dnu, u najdubljem dijelu rijeke. U tom se razdoblju ne hrane. U proljece, nakon otapanja leda, izlaze i plivaju uzvodno na parenje. Kad su proljetne poplave jake, brojne kecige migriraju dalje uzvodno u rijeci. Kecige opcenito nepoduzimaju duge migracije pa, primjerice, dunavske populacije za migracija ne prelaze više od 200 km. Za mlad su poznate dnevne vertikalne migracije.
Distribucija:


Crno i Kaspijsko more, Azovsko more, Arktički kanal. U Hrvatskoj nastanjuje Dunav, Savu, Dravu i Muru.
Ugroženost:

Nalazi se u Crvenoj knjizi ugroženih vrsta Hrvatske kao rizična vrsta.
__________________