I sve što život nosi > SVAŠTA
Šta piše štampa
milan58:
#######################################
GRACIJA broj 88
,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,
Mersiha Drinjakovic
MOJ ZIVOT S PREDSJEDNIKOM
Kada bi Bosna i Hercegovina bila drzava
kao i druge, Sabina Komsic bi se danas
nazivala Prvom damom. Posto smo u svemu
posebni, ovo je prica o Sabini Komsic,
supruzi clana Predsjednistva BiH, zeni
koja natuknice o Prvoj dami ne shvata
kao kompliment i koja u razgovoru za
Graciju otkriva kako, nakon sto njihova
kcerkica Lana krene ove godine u vrtic,
ima namjeru brojcano povecati porodicu
Sjecate li se onih slika americke
predsjednicke porodice koju su do
savrsenstva jednom davno doveli
Kennedyjevi? John, Jocqueline, John
Junior i Caroline, uvijek nasmijani,
sretni ... jednostano, slika i prilika
americke obitelji. Eh, mi imamo nesto
slicno, ali samo malo durgacije. Bosna
i Hercegovina, po svemu posebna zemlja,
ima trojicu predstavnika u
Predsjednistvu i jedan od njih je
aktuelni clan vrha drzave Zeljko Komsic
(44), ali ovo nije prica o njemu, iako
je on jedan od vaznih likova.
Ovo je prica o Sabini Komsic (36),
nekadasnjoj studentici Gradevisnkog
fakulteta, danas majci trogodisnje Lane
i supruzi nekad nacelnika Opcine Novo
Sarajevo, potom ambasadora BiH u
Beogradu i danas clana Predsjednistva
BiH. Za nastavak price vazno je
napomenuti da, kad bi se Sabina itala,
ne bi bilo ni ovog teksta niti nje u
ulozi svojevrsne Prve dame.
Ekipa Gracije susrela se s porodicom
Komsic u njihovom komsiluku. Lana je
bila sretna sto je dobila priliku za
fotkanje i uzivala je u poziranju, a
tata Zeljko dobio je zadatak da pazi na
nju dok mama Sabina objasnjava predno-
sti i mane zivota sa clanom
Predsjednistva. Za kojeg smo odmah
pitali da li ima poseban status u
preraspodjeli kucnih obaveza s obzirom
da se radio o jednom drzavniku.
"Apsolutno ne!. On je uvijek pri ruci,
uvijek zeli pomoci i nikad mu ne trebam
reci da nesto treba uraditi.
Zeljko to sam vidi, sam se sjeti,
pogotovo kad se radi o brizi oko Lane.
Niti je posteden niti se od njega nesto
posebno zahtijeva. Jednostavno je
takav".
Iako se, htjela to Sabina ili ne,
njihov zivot promijenio, ulaskom Zeljka
u Predsjednistvo, priznaje nam kako
nstoje zadrzati svakodnevne navike,
uprkos protokolima koje su naslijedili
skupa s funkcijom. "Sada, kad izlazimo,
imamo pratnju. U principu, ne dopustamo
da se bilo sta promijeni, sve je od
danas do sutra. Komsije su sretne zbog
policijske kucice ispred zgrade: nema
krade auta, nema narkomana niti igli po
haustoru", smije se Sabina. "Zivimo
svoj zivot i stvarno se trudimo da se
ne poremeti nasa svakodnevnica.
Promjene su, ipak, prisutne: na
godisnji odmor idemo s cijelom
pratnjom. Uvijek nas ima puno."
Vjencanje nakon rata
A ljubavna storija Sabine i Zeljka
krenula je prvog ratnog ljeta. Iako su
zivjeli u istom ahustoru, do rata se
skoro pa i nisu ni poznavali."Prije
nego sto smo se poceli zabavljati,
druzili smo se. Zeljko je zivio na
petnaestom, a ja na desetom spratu. Kad
smo se upoznali, desila se i ljubav, i
eto... Vjencali smo se oslije rata.
Zeljko nije zelio da stupimo u brak u
ratu jer je stalno bio na liniji, moglo
mu se nesto dogoditi i nije me zelio unesreciti.
to je bilo vrlo posteno od njega.
Cekali smo da rat zavrsi i onda se
vjencali. bila je to skromna
ceremonija. Poceli smo se zabavljati
28.augusta 1992. a vjencali se 28. augusta 1996.
Klasicne, filmske prosidbe u njihovom
slucaju nije bilo. Vodeni zeljom da
okrune brakom svoju vezu, napravil isu
pakt: vjencanje dolazi poslije rata.
"Nasa je zelja bila da se vjencamo i
zivimo skupa, ali dotad nismo bili u
prilici. Imali smo neku vrstu dogovora,
cim rat prestane i prezivimo ga, onda
cemo se vjencati. Onda smo cekali
Zeljkovu demobilizaciju, pa je on dobio
posao, prvu platu, donio je i rekao: E,
hajdemo sad, imamo od cega zivjeti.
Nije bilo one klasike". Hoces li biti moja zena?"
Sabina, uz osmijeh, priznaje da zeljko
nije romantican tip koj ce obiljezavati
praznike oput Valentinova ili Osmog
marta, ali: "Mi svaki dan njegujemo
svoju ljubav. dovoljno je da se
postujemo i cijenimo i jedno drugom
osmiheh pokazemo svaki dan. To mi je
draze od svakog Valentinova ili Osmog
marta. Njegujemo rodendane, obiljeza-
vamo ih i to je nacin da se okupi
porodica."
Lana je, priznaju i mama sabina i tata
Zeljko, centar njihovog svijeta. A na
njen su dolazak cekali deset godina.
"Do Lane smo tesko dosli. To je bio
najtezi put, ali isplatilo se",
prisjeca se Sabina koja je prije rata
zavrsila Srednju gradevisnku skolu i
upisala Gradevinski fakultet.
Bila je prva godina na studiju kada se
zaratilo. "Cetiri godine se nisam
pojavila na fakultetu, a poslije rata
su bili neki drugi prioriteti. A onda
je doslo nesto sto je meni bio najveci
problem: deset godina smo se borili da
dodemo do Lane. Imala sam sedam
vantjelesnih oplodnji. I iz sedmog puta
uspjeli! To mi je bilo najvaznije. Kad
sam dobila Lanu nije mi ni palo na
pamet da nastavim fakultet. Ne idem ni
na posao: imala sam godinu
porodiljskog, a sad sam vec drugu
godinu na neplacenom odsustvu u
Sarajevskoj pivari. Danas sam mirna i
nije mi zao. Imamo u planu drugo
dijete, pa vidjet cemo. U septembru
Lana krece u vrtic, a ja kod doktora.
Medicina je napredovala, zasto ne bih
imala jos jedno dijete?!
milan58:
#######################################
SAN
,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,
1.septembra
Ramazan je vrijeme naseg
preispitivanja
Deveti mjesec muslimanskog kalendara,
ramazan, za muslimane vjernike sirom
svijeta sveti mjesec jer je u njemu, u
mubarek noci Kadra, pocela objava
Kurana, pocinje danas.
Zadrzati ravnotezu
Ramazan je, kako je za "San" kazao
akademik i teolog dr. Resid Hafizovic,
sama duhovna supstanca kozmickoga vre-
mena i krunsko "vrijeme" unutar kalendarske godine.
Muslimanima koji zive po standardima
islamskog religijskog svjetopogleda, pa
tako i standardima koje postavlja
ramazan, dolazak ovog blagoslovljenog
mjeseca je, prema Hafizovicevim
rijecima, iznimna radost.
- Oni znaju da kad god se Bog "odlucio"
obratiti ljudskoj civilizaciji, uvijek
je govorio i otkrivao se u ramazanu,
mjesecu u kome je 27. noc za koju On
sam kaze da je "bolja od hiljadu
mjeseci". Potom, takvim muslimanima je
jasno da su u ovom mjesecu u trajnu
bastinu primili Kur'an, "puninu
objave", samu supstancu svega sto je
Bog ikada objavljivao kroz svetu
povijest, cije objavljenje je poteklo
bas u pomenutoj blagoslovljenoj noci.
Trijezni muslimani znaju da se u ovom
mjesecu zbila bitka na Bedru, "majka
svih bitaka" u povijesti muslimana, od
cijeg ishoda je ovisilo da li ce ili
nece muslimani, a s njima i sam islam,
zadrzati povijesno tlo pod nogama.
Kakvo je znacenje ovog mjeseca za
muslimane u vjerskom smislu?
- Ramazan nas kiti krunskim duhovnim
darom posta koji nas vraca nasoj
prvotnoj prirodi, podsjeca nas na nas
nebeski dom i uvodi nas u tajanstveni
ritam unutarbozanskog zivota cija
temeljna odlika je vjeciti post od
svega i dopustenog i zabranjenog.
Darom posta nas Bog navodi da samo na
trenutak dozivimo "nacin zivota" Onoga
kod koga su sve riznice i svi darovi, a
koji ne uzima nista niti mu ista od
svega toga treba. Za tako neznatno nase
pregnuce, za nas kratki ramazanski post
On nas dariva najvecom nagradom koju
ikada mozemo primiti, to jest na dar
nam daje samoga sebe, kako svjedoci
Poslanik islama (a.s.) u jednoj qudsi-
predaji: "Post je Moj, i za to pregnuce
Ja navlastito sam postaceva nagrada".
Najzad, istinski muslimani znaju da im
je ramazan prilika da se Bogu pokazu
onakvima kakvi, uglavnom, nisu tokom
cijele kalendarske godine, ali je naj-
bolja prilika da visestruko i bez racu-
na budu nagradeni i darovani u mjesecu
u kome, cak i spavajuci budu li posti-
li, bit ce nagradeni, jer je i postacev
san u ramazanu jednak ibadetu.
Ramazan mnogi muslimani shvataju samo
kao odricanje od jela i pica, ali ne
shvataju da treba postiti i okom,
jezikom, usima i sl. Mozete li ovo malo komentirati?
- Ramazansko vrijeme je, zapravo,
trenutak nase potpune duhovne i moralne
inventure. To bi ramazan, zacijelo,
morao biti svakom muslimanu koji zivi
dosljedno temeljnim standardima
islamske vjere. On je vrijeme naseg
preispitivanja u vezi s tim da li smo
svakoj dimenziji naseg bica dali ono
sto joj treba i da li smo u ravnotezi
zadrzali sva kraljevstva i sve svjetove
koje je Bog sedimentirao u svakog
covjeka i, nad svim drugim stvorenjima,
ucinio ga krunom vlastitog stvaranja.
Sve najbolje duhovne gene svojih imena
i atributa Bog je smirio u svaki
ljudski primjerak, pa je, stoga, samo
jedan ljudski primjerak dostatan, u
slucaju nestanka ljudskog roda, da se
iz njega iskonstrurira cijeli ljudski
rod, bas kao sto je ubojstvo samo jed-
nog nevinog ljudskog stvorenja dostatno
nazvati uzrokom planetarne, kozmicke
kataklizme. Stoga ramazan, a posebice
ramazanski post predstavljaju jedan
veliki duhovni proces ravan procesu
naseg potpunog i ponovnog duhovnog i
moralnog radanja i preporadanja.
Pravi muslimani
Koja je tu uloga posta?
- Narocito ramazanski post sluzi da nam
pomogne zakoraciti i u drugu dimenziju
naseg bica, s onu stranu nase vidljive
pojave kako bismo otkrili vlastitu ide-
alnu prirodu u nama, taj duboko ostav-
ljeni trag boziji u nasoj razumnoj
ilovaci, taj zivi otisak bozijeg stva-
ralackog pregnuca koji nam pomaze da
otkrijemo put do naseg u nama duboko
zakopanog raja. Ramazan i ramazanski
post su tu da nas uvedu u jednu novu
dimenziju zivota u kojemu nasa zemalj-
ska, fizicka glad i zed nemaju nikakva
smisla niti vazenja.
No, prije negoli uzmognemo postiti
snagom cistoga duha, moramo nauciti
postu nas jezik, oci, usi, nase ruke,
noge, nase koze, cijelo nase fizicko
bice i njegove zemaljske navade koje,
pustimo li im na volju, mogu nam u tom
duhovnom procesu stvarati velike pote-
skoce i nevolje. Ne budemo li umjeli
postiti snagom cistoga duha, nas post
ce biti puko zedanje i gladovanje.
Neki ljudi iz arapskog svijeta cesto
govore kako muslimani u BiH i na Bal-
kanu nisu pravi muslimani jer se vrlo
malo drze serijata, uglavnom samo onda
kad njima treba, kao sto je mnogozen-
stvo i zenidba izmedu rodaka..., a
ramazan poste vise po obicaju nego zbog
vjere. Sta kazete na to?
- Oni koji tako govore i ovdje dolaze
da nas uce "pravom islamu" pripadaju,
na zalost, najobezglavljenijim i naj-
raspamecenijim muslimanskim narodima
danasnjice. Oni, najcesce, dolaze iz
onih zemalja muslimanskoga svijeta u
kojima je islam sveden na karikaturu
ili, u najboljem slucaju, na cisti
folklor. Takve emisare najcesce pod-
sjetim na rijeci Poslanika islama (a.s.
) koji je, na tvrdnje nekih ashaba kako
su vjerovjesnici najbolji muslimani, a
potom ljudi njihova vremena, kazao:
"Ne, nego ce najbolji biti oni kojima
ce biti dovoljno da iz trece ruke cuju
za poruke i istine islama i da u njih
bezrezervno povjeruju". Muslimani u BiH
jedni su od tih.
Objasnite nam znacaj noci Lejletu-l-
kadr. Neki misle da je uoci 27. noci.
Kako je mozemo prepoznati?
- U njoj je potekla objava Kur'ana kao
zavrsnica bozije objave kao takve i kao
neopozivi svjedok svemu onom sto je Bog
ikada govorio ljudima u svetoj povije-
sti. Zatim, u toj noci se potpuno mije-
sa melekutska i ljudska civilizacija, a
oprastanje bozije traje "sve dok zora
ne grane". Tu noc, prema rijecima
Poslanika islama (a.s.), treba traziti
medu neparnim nocima posljednje trecine
Ramazana. Kako cemo je prepoznati? Cini
se da to nije toliko vazno. Vaznije je
da ona prepozna nas i sve svoje svjet-
losti ulije u nase unutarnje svjetove.
To ce biti dovoljno i za nas i za nju.
Dva krila duha
Objasnite da li je ispravno, kao sto to
dosta Bosanaca i Hercegovaca radi, na
sehuru se napiti malo vode, zanijetiti
post i leci spavati, sutradan postiti,
ali ne klanjati?
- Ispravno je i postiti i klanjati.
Post je duhovna institucija koju je Bog
zapovijedio, a namaz druga. Obje su
predmet najstroze bozije zapovijedi.
Post se ne posti izvan onog duhovnog
konteksta unutar kojeg, inace, protjece
zivot jednog vjerujuceg muslimana.
Kao sto predani musliman klanja izvan
ramazana, on jednako klanja i u rama-
zanu, uvecavajuci svoje ibadete dodat-
nim molitvama i dobrovoljnim djelima
koja islam strogo ne nalaze, ali ih
nagraduje ukoliko ih sami predano i
iskreno vrsimo pored onih strogo
zapovijedenih. Prema tome, post i namaz
su kao dva krila naseg duha, srca i
duse. Nedostaje li jedno od njih, ni
jedan od recenih duhovnih entiteta u
nama nece moci dosegnuti vrh svjetlosne
vertikale nasega uma.
Petina svijeta
U vremenskom rasponu od 33 godine rama-
zan posjecuje zemaljsku civilizaciju u
svakom godisnjem ciklusu. Njemu bi se,
u pravilu, trebala radovati petina
ukupnog ljudskog populusa, koliko se
smatra da danas ima muslimana u svije-
tu. Svi muslimani ga na isti nacin ne
docekuju, niti mu se, na zalost,
podjednako raduju. Ima, cak, i onih
koji uopce za njega ne mare.
milan58:
#######################################
OSLOBODENJE
,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,
Pise: Hadzem Hajdarevic 1.septembra
Nova skolska godina
Pocinje septembar i jos jedna skolska
godina. Federalna ministrica obrazova-
nja Meliha Alic odaslala je sa sluzbene
internet-stranice federalnog Ministar-
stva obrazovanja i nauke uputila je
pozdravne rijeci. Novu skolsku godinu
ucenicima u srednjim i osnovnim skolama
s prostora RS cestitao je i entitetski
ministar Anton Kasipovic.
Dayton je, tako, uvjetovao da bh. skol-
stvo i sveukupno usvajanje novih nei-
strazenih znanja nastavlja svoje
paralelne tokove i bude podredeno
lokalnim, pseudopovijesnim, raznim
naciopolitickim smicalicama i pogod-
bama. A kakvo je stanje skolstva u
nekim dijelovima Federacije BiH, mozda
je najdirektnije ilustrirala ona
augustovska vijest kad su Sulejman
Tihic i Dragan Covic otisli na noge
vodstvu srednjoskolskog centra u Stocu
ne bi li rijesili goruci tamosnji
problem, a tako pokazali nemoc zakona,
zakonitosti i politike koju upravo
neposredno predstavljaju.
To da dvojica stranackih lidera i
bivsih clanova drzavnog Predsjednistva
idu rjesavati problem koji su izazvali
lokalni osionici moguc je jedino u
divljim i neuredenim zajednicama.
Na ovim se prostorima uvijek voljelo
govoriti o obrazovanju i odgoju kao
dvjema nuznim sastavnicama u formiranju
buduceg clana sire drustvene zajednice.
Kao, nema obrazovanja bez odgoja, nema
odgoja bez obrazovanja. I sto se o tome
vise govorilo, time se vise manipuli-
ralo i udaljavalo i od onoga sto, u
interkulturalnim drustvima i zajednica-
ma, podrazumijevaju odgoj i obrazova-
nje. Najbolje je to protekle skolske
godine potvrdivala maloljetnicka delin-
kvencija u Sarajevu i drugim gradovima
Bosne i Hercegovine.
S tragicnim posljedicama i sve neizvje-
snijim buducnostima.
Cemu se danas obrazuju i odgajaju, po-
gotovo odgajaju, ucenici u osnovnim
skolama Bijeljine, Zvornika, Trebinja?
Kakvu sliku ima drzava Bosna i Hercego-
vina u svijesti osnovaca i srednjosko-
laca u Neumu, Livnu, Busovaci? Bilo bi
nemoguce nabrojati koliko sve roditelj-
skih socijalnih, nacionalnih, raznih
frustracija od Banje Luke do Sarajeva i
Mostara ucenici ponesu do skole i koju
sve kolicinu slicnih frustracija donesu
od svojih nastavnika i profesora doma.
Tesko se obrazovati/odgajati u zemlji
gdje su kolonizatori i strani vojsko-
vode vazniji od domacih velikasa,
ucenjaka, datuma, cinjenica unutar povijesti.
Kao da smo se prestali pitati hoce li
Bosna i Hercegovina ikad imati drzavno
ministarstvo za obrazovanje, nauku,
prosvjetu, mada je to jedno od najfun-
damentalnijih pitanja za buducnost
zemlje i drustvene zajednice u kojoj
zivimo. Domacim politicarima usta su
puna multikulturalnosti, interkultura-
lnog dijaloga, tradicijskih vrijednosti
bh. drustva, oni o tome govore i kad
pojma nemaju sta sve te zvonece parole
znace, a, opet, sve se svodi na javni
strah za vlastiti identitet ili, ta-
cnije kazano, strah za ocuvanje vla-
stitih postignutih pozicija i prinad-
leznosti. Skolstvo je u svemu tome
najbolji i, naprema projektirane budu-
cnosti, najpogodniji prostor za sve
vrste manipulacija.
Sadasnja bh. politika skolstva je takva
da se u nasim skolama, u postojecim
drustvenopsiholoskim uvjetovanostima,
vise obrazuju/odgajaju buduci dobri
pripadnici svojih nacija i klaustrofo-
bicnih lokalnih zajednica negoli buduci
odgovorni strucnjaci u poslovima kojima
se budu bavili.
Jasno je da multikulturalnost podra-
zumijeva obrazovni i odgojni napor za
medusobnim razumijevanjem, uvazava-
njem, tolerancijom, sto bi morao biti
prioritetni zadatak svake skole i njena
nastavnog programa, a ne ideoloskim
koloniziranjem i udaljavanjem, samo mi
nikad nece biti jasno kako to da jedno
i monokulturalno i multikulturalno dru-
stvo kakvo je, u povijesti i danasnjici,
bilo Bosna i Hercegovina sve vise po-
staje zrtva vlastitih bogatstava, raz-
licitosti, umjesto da te razlicitosti
budu motoricka snaga uspjesnog razvoja
i sretnije buducnosti. Odgovor se, da-
kako, najprije moze naci u obrazovanju
i aktualnoj dvoentitetskoj politici
skolstva. Jer, nastavi li se s ovakvim
postojecim entiteskim, nacionalnim,
lokalnim podvojenostima, iskljucivo-
stima, s mitomanijskim naciopovijesnim
predodzabama u kojima su, naprimjer,
bojevi na Marici, opsjedanje Beca ili,
pak, tugaljiva bosnjacka epizoda na
Soci, vazniji od Boja pod Banjom Lukom
ili Bitke na Neretvi, onda cemo sve
manje imati povijest, a sve vise
nepovezani i haoticni niz plemenskih
legendarnih predanja.
Sta uopce ocekivati od obrazovanja/
odgoja gdje su car Lazar ili turski
sultani vazniji od bosanskih kraljeva?
Ucenicima mozemo pozeljeti sve najbolje
u usvajanju novih i neistrazenih
znanja , nadajuci se da ce sutra biti
pametniji, mnogo pametniji od onih koji
ih salju u skole i od onih koji ih
docekuju u skoli.
milan58:
GLOBUS /HR/ broj 924
,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,
Pise: Hrvoje Appelt
VILE I STANOVI BANDICEVA BIVSEG DRUGA
Kako je Ljubicic s 10-godisnjom zaradom
od 902 tisuce kuna stekao nekret- nine
vrijedne 18 milijuna bez ijednog kredita
Slobodan Ljubicic, donedavna prvi
covjek zagrebackog Holdinga i najblizi
suradnik gradonacelnika Bandica, koji
je sa svoje mocne funkcije otisaojer je
na sluzbenim internetskim stranicama
Holdinga objavljeno anonimno pismo u
kojem se pokusava diskreditirati
pretuceni direktor Zagrebackih cesta
Igor Radenovic, nalazi se pod istragama
Uskoka, potvrdio nam je visoki izvor iz
DORH-a. Isti izvor izjavio je da
institucije odnedavno posebno
intenzivno provjeravaju imovinu u
vlasnistvu Slobodana te clanova uze i
sire rodbine. Ljubicic je, naime, u
proteklih 10 godina, prema podacima
Porezne uprave Ministarstva financija,
uz legalno stecene prihode u iznosu od
902.000 kuna postao vlasnik nekretnina
vrijednih najmanje 18 milijuna kuna
iako za kupnju zemljista i gradnju vila
nije digao ni kune kredita.
Ta cinjenica, tvrde u DORH-u, posebno se istrazuje.
Podatak je zainteresirao i drzavne
institucije koje su poreznim
inspektorima dale nalog za istragu tog
golemog nerazmjera izmedu zarade i
vrijednosti Ljubicicevih nekretnina.
AKCIJA
O stjecanju svoje imovine nikad nije
javno progovorio, a jednom je pred
novinarom izjavio kako "ima potvrdu
Porezne uprave koja dokazuje da u
Zagreb ionako nije dosao bez novca te
je dobro zaradio privatnim biznisom".
Podaci koje je prijavljivao PU, a do
kojih je dosao Globus, pokazuju da svi
Ljubicicevi profiti dok je bio direktor
u tvrtki Dinex d.o.o. nisu bili toliki
da bi mu osigurali kupnju nekretnina
bez kreditnih zaduzenja.
Globus je stoga rekonstruirao nacin
stjecanja Ljubiciceve imovine, a
kronologija njegova uspjeha pokazuje
kako se spretno koristio politickim i
gospodarskim polozajima te bogacenje
omogucio i svojim prijateljima.
Iskoristio je i povrsnost Zakona o
sprecavanju sukoba interesa drzavnih
duznosnika, pod koji ne potpadaju gradski celnici.
PRVI STAN
Nakon dolaska u Zagreb Ljubicic se
zaposlio kao organizacijski sekretar u
Opcini Trnje, gdje je stjecao prva radna iskustva.
Uclanjuje se u Socijaldemokratsku
partiju, koja mu zbog zasluga u radu
omogucuje povoljnije rjesavanje
stambenog pitanja. Stranacki mu celnici
1992. nalaze stan od 47 cetvornih
metara u cetvrti Spansko, a po podacima
iz ugovora o kupoprodaji prve
zagrebacke nekretnine SDP je prema
Ljubicicu bio dosta milostiv - "kupac
cijenu stana placa u iznosu od 11.736
njemackih maraka", odnosno 249 DEM po
kvadratu. Taj je podatak, medutim, u
nesuglasju s Ljubicicevim tvrdnjama
kako je "u Zagreb dosao s novcima", za
sto mu je, navodno, potvrdu dala i Porezna uprava .
Kao pocetak njegova poslovnog uspjeha
njegovi prijatelji isticu dogadaj iz
1994., nekoliko dana prije dolaska pape
Ivana Pavla II., kad se kao
organizacijski sekretar zatekao u
MUP-ovoj zgradi, gdje se protokol
sjetio da bi policajci koji prate
papamobil trebali nositi svecane bijele
rukavice. Ljubicic se brzo snasao: iako
se radilo tek o pedesetak pari bijelih
rukavica, nije mu bilo tesko sjesti u
auto, otici u jednu slovensku tvornicu
i nabaviti ih. Taj financijski
neisplativi posao, medutim, bila je
njegova ulaznica za poslovanje s MUP-om.
S prijateljem Ivanom Bitangom 1996. u
svom stanu u Spanskom, u Ulici Drage
Gervaisa 13, otvara privatnu tvrtku
Dinex 90 d.o.o. te uspjesno trguje
nabavljajuci za MUP motorole i uniforme
za specijalce iz Luckoga.
Prema sluzbenim podacima PU, u cetiri
godine i devet mjeseci, koliko je bio
direktor Dinexa, ukupno je zaradio 83.
300 kuna, pa ispada da su mu mjesecna
primanja iznosila 1461 kunu. Zaradeni
novac bio mu je dovoljan da kupi
automobil nize klase VW Polo 1.9 SDI.
KLJUCNA 2000. GODINA
Iako bi Ljubicica poreznici svrstali u
socijalno ugrozenu kategoriju , on
1998. u Ulici Ljudevita Juraka 4 za
144.000 kuna (41.142 DEM) kupuje trosnu
drvenu kucu od 56 kvadrata s dvoristem
od 446 kvadrata. Bez kreditnog
zaduzenja na toj je lokaciji sagradio
svoju prvu urbanu vilu, danas vrijednu
najmanje 500.000 eura, a prosle godine
darovao ju je sinu Marijanu.
No, za Ljubicica i njegove prijetelje
2000. bila je prekretnica. Nakon
Bandiceva dolaska na vlast zaposljava
se u gradskom poduzecu Robni terminali,
a primanja koja je imao u svojoj
privatnoj tvrtki povecala su mu se
devet puta - mjesecna placa iznosila je 12.795 kuna.
Osim toga, kao clan Poglavarstva
zaduzen za nekretnine Ljubicic je od
Gradskog ureda za izgradnju grada i
Gradskog ureda za upravljanje imovinom
dobivao godisnje naknade, izmedu 4000 i 16.000 kuna.
ako je Ljubicic jednom javno ustvrdio
da se s dolaskom u Robne terminale
prestao baviti kupoprodajom nekretnina
te se potpuno posvetio dobrobiti Grada
Zagreba, podaci s Trgovackog suda govore suprotno.
Ivan Bitanga, poslovni partner iz
Dinexa, naime, s mjesta Ljubiciceva
zamjenika iz Robnih terminala zajedno s
Ljubicicevom prijateljicom Ines Krmpot
i njezinim sinom Alenom osniva tvtke
Gustirna, Rytec i Tomis nekretnine.
Ljubicic krece u nove investicije i
2000. gotovinom kupuje 1285 kvadrata
gradevinskog zemljista u Dubravi po
vrlo povoljnoj cijeni - 44.000 kune ili
34 kune po kvadratu.
milan58:
GLOBUS /HR/ broj 923
Pise: Boris Oresic
Organizatorica Devetnaestogodisnja Zora
P. koja vodi prostituciju na jahti T.,
gdje se povremeno zateknu i maloljetnice
PROSTITUCIJA NA LUKSUZNIM JAHTAMA
Na jahtama u Jadranu prostituiraju se
djevojke trazeci za uslugu i po 2000
eura, ali i pokoja 17-godisnjakinja za samo 500 kuna.
Na hrvatskom Jadranu u posljednje
vrijeme sve je vise prisutan novi oblik
izvanpansionske ponude - prostitucija
na jahtama - u kojoj uzivaju bogatiji
stranci, domaci tajkuni, pripadnici
krim-miljea te ostali "namjernici" koji
za cjelodnevno druzenje s djevojkama
mogu izdvojiti od 500 do 1000 eura. U
tim krugovima moze se cuti kako medu
njima ima i hrvatskih manekenki, cija
je cijena 2000 eura po danu, ali su im
klijentela iskljucivo stranci, jer si
ne bi dopustile da netko domaci dozna
cime se bave izvan modnih pista. S
druge strane, postoji i daleko mracnija
strana te vrste crnog cartera: nije
rijetko da seksualne usluge pruzaju
maloljetne djevojke, i to cak za iznose
od samo 500 kuna, koje tako "rjesavaju"
ljetovanje i usput zaraduju daleko
iznad svojih mogucnosti. Globus je u
posjedu ekskluzivnih snimaka s upravo
takve jedne jahte s maloljetnicama, a
koji regularno plovi pod hrvatskom
zastavom. Na tom brodu, nazovimo ga za
ovu priliku "T.", organizatorica
"aktivnosti" Zora P. tek je nesto
starija - ima 19 godina, a i ona, kako
Globus doznaje, takoder pruza seksualne
usluge. Kako pokazuju skandalozne
fotografije spolnih odnosa na brodu T.,
kao i djevojaka "u ponudi", rijec je
uglavnom o vrlo mladim osobama, ispod
20 godina starosti, a odnosi ukljucuju
i "klasicni" i oralni seks, a navodno
nije iskljucen ni analni.
"More s tisucu otoka" idealno je za
ovaj oblik turizma u kojem profitiraju
svodnici, prostitutke, te vlasnici i
iznajmljivaci luksuznih plovila, tj.
svi osim drzave koja taj biznis nije
legalizirala. Yachting prostitucija
vrlo je uhodana u Italiji i
Spanjolskoj, te takav oblik "dodatne
ponude" koji privlaci bogatiju
turisticku klijentelu uzima maha i na
Jadranu. Nedavno je Slobodna Dalmacija
iznijela sumnju da su neke od hostesa
na ATP turniru u Umagu takoder,
istovremeno, i u aranzmanu za jedan vid
prostitucije na jednoj od jahti koje su
bile usidrene u tom istarskom gradu.
PROFILI
Djevojke koje u Hrvatskoj pruzaju
seksualne usluge na jahtama vrlo su
raznolike po svom profilu. Medu njima
ima svih, od domacih "amaterki" do
"profesionalki" iz uvoza. Iako se cini
kako se sve odvija spontano, rijec je o
dobro organiziranom i unosnom biznisu,
a posao je centraliziran, odnosno vode
ga makroi iz Zagreba, koji ne dopustaju
da im se u to mijesaju oni lokalni, ali
imaju podizvrsitelje u vecim centrima:
Rijeci, Splitu, Makarskoj i Dubrovniku.
Oni djevojke, koje za vrijeme
turisticke sezone ordiniraju po
jahtama, dovode iz Zagreba, Beograda,
Sarajeva, Banja Luke, pa i iz Slovenije.
Ponegdje se ukljuce i cure iz
Dalmacije, ponajvise one iz Splita,
koje se time inace ne bave cijele
godine. Mnoge od njih svakodnevno rade
kao prodavacice u buticima ili
konobarice u kaficima. No, s mjesecnom
placom od dvije do tri tisuce kuna,
sigurno si ne bi mogle priustiti skupu
sminku i cipele, Miu Miu torbice i
slicne statusne simbole...
Neke djevojke, drzeci valjda do renomea
koji imaju u lokalnoj sredini, odnosno
iz straha da ih netko ne "provali",
prostituiraju se iskljucivo sa
strancima. Drugima, uglavnom s nizom
cijenom za pruzanje usluga, nije
potrebna tolika diskrecija, pa uzitke
prodaju i domacim musterijama, zeljnima
takve ljetne zabave.
DAR UMJESTO NOVCA
Postoje i djevojke koje nisu klasicne
prostitutke, nego seksualnim druzenjima
na jahtama spajaju ugodno s korisnim.
Seksaju se samo s muskarcima koji im se
svidaju, uzivaju u ludim provodima,
ispijajuci sampanjce i druga skupa
pica, a nerijetko sudjeluju i u
kokainskim seansama. Takve cure, pak,
nece odbiti niti skupocjeni dar kao sto
su neka finija "krpica", parfem, zlatni
lancic ili ogrlica s dragim kamenjem.
Pojedine zagrebacke i splitske modne
agencije u svom clanstvu imaju djevojke
koje nikad ne doguraju do nekih vecih
poslova, nego rade kao hostese ili nose
"drugoligaske" revije.
Upravo je medu tim djevojkama najvise
onih koje svodnici nude kao manekenke,
povisujuci im tako cijenu.
Pravila o podjeli honorara izmedu
"jahtasica" i njihovih makroa varira od
slucaja do slucaja. One cure koje su
dulje u poslu i dobro odraduju ono sto
se od njih trazi, obicno su bolje
nagradene, uglavnom polovicom od bruto
iznosa naplacenog od klijenta. No, ima
i onih koje uspiju izvuci tek
petstotinjak kuna dnevno, iako njihov
svodnik na njima zaradi deseterostruko
vise.
Hrvatski bogatasi i sinovi tajkuna, za
sebe i svoje drustvo, zbog diskrecije,
uglavnom biraju vrhunske djevojke iz
Beograda, Banja Luke i Sarajeva.
Ako se medu njima zatekne i neka
Hrvatica, obicno to nije klasicna
prostitutka, nego pin up djevojka, koja
osim zabave ima i plan na duzi rok
"upecati" nekoga bogatog tatina sina.
UVOZNE DJEVOJKE
Srpski tajkuni pak, koji su sve
brojniji na hrvatskom dijelu Jadrana,
cesto sa sobom dovode djevojke iz
Beograda i iz Crne Gore od kojih neke
nisu "profesionalke", nego su samo na
malo veselijem ljetovanju. S trece
strane, kako na Hvaru malo sto moze
promaknuti znatizeljnicima, proculo se
da su bogati Arapi s jedne jahte, preko
posrednika, trazili seksualne usluge od
manekenki koje su vidjeli te veceri na
reviji, no apetiti su im ipak bili
zadovoljeni djevojkama koje te veceri
nisu bile na modnoj pisti.
PU SPLITSKO-DALMATINSKA
Nema prijava za prostituciju na jahtama
Prema podacima Policijske uprave
Splitsko-dalmatinske zupanije, prema
rijecima glasnogovornice Marine
Kraljevic Gudelj, na podrucju te
zupanije, a gdje su snimljene i
fotografije koje su u posjedu Globusa,
nije zabiljezen niti jedan slucaj tzv.
yachting prostitucije. Zbog medunarodne
prostitucije i podvodenja, dodaje ona,
u zadnje dvije godine na podrucju PU
splitsko-dalmatinske podnesene su
kaznene prijave protiv samo dvije
osobe. To sve pokazuje da je yachting
prostitucija jos u tzv. sivoj zoni.
Navigacija
[0] Indeks poruka
[#] Sledeća strana
[*] Prethodna strana
Idi na punu verziju